Generalni sekretar Vijeća Evrope Alain Berset poručio je da je Bosna i Hercegovina suverena država i da njene institucije same moraju donositi odluke o pravcu u kojem žele ići.
Istakao je da je provođenje reformi, posebno u oblasti izbornog zakonodavstva i izvršenja presuda Evropskog suda za ljudska prava, među ključnim pitanjima na kojima se očekuje napredak.
Govoreći o očekivanjima Vijeća Evrope u kontekstu reformskih procesa i Akcionog plana za Bosnu i Hercegovinu za period 2026–2029, Berset je naglasio da je osnovni princip djelovanja ove organizacije upravo poštivanje suvereniteta država članica.
„Naša uloga nije govoriti Bosni i Hercegovini šta da radi. Naša je uloga biti uz zemlju kada postoji neko kretanje ka unaprjeđenju zakona, poboljšanju pravnog okvira te rješavanju glavnih problema s kojima se manje-više sve zemlje suočavaju. Mislim tu na borbu protiv korupcije, nezavisnost pravosuđa, izvršenje presuda suda, unaprjeđenje izbornog okvira i zakonodavstva. Mi smo konstruktivno uz sve zemlje, ne samo u BiH. U Sarajevu imamo ured sa više od 30 ljudi koji rade na implementaciji Akcionog plana. To radimo u mnogim državama, s ciljem postizanja konvergencije oko evropskih vrijednosti“, pojasnio je Berset u razgovoru za Fenu tokom posjete BiH.
Dodao je da je Evropa prostor velikih razlika, ali i zajedničkih vrijednosti koje treba čuvati i razvijati.
„Evropa je, kako kaže, kontinent sa 46 država, s velikom raznolikošću, ali i značajnim nivoom fragmentacije.
- To možemo posmatrati kao bogatstvo, nešto pozitivno, ali ujedno i kao izazov. Upravo zato su potrebne organizacije s dugom tradicijom poput Vijeća Evrope da bismo zajedno napredovali - naglasio je.“
Govoreći o poziciji Bosne i Hercegovine u širem evropskom kontekstu, Berset je ukazao na kompleksnost procesa evropskih integracija u regionu.
„Komentirajući napredak BiH u pogledu demokratije i vladavine prava te govoreći o izazovima koji još postoje, kazao je da je ključni izazov za cijelu regiju činjenica da postoje države članice Vijeća Evrope koje su ujedno i članice Evropske unije (EU), zatim one koje bi uskoro mogle postati članice EU, ali još nisu te druge gdje taj proces još nije blizu.
- Izazov je osigurati koherentnost u cijeloj regiji, uzimajući u obzir historiju i složenost, ali i činjenicu da građani zaslužuju perspektivu razvoja - za sebe, svoju djecu i porodice. Upravu tu Vijeće Evrope može imati važnu ulogu - istakao je.“
Posebno se osvrnuo na Dejtonski mirovni sporazum i njegove posljedice po politički sistem u BiH.
„Također, kada je BiH u pitanju, napomenuo je da postoji još jedan važan aspekt, s obzirom na njenu nedavnu historiju, posljednjih 30 godina nakon Dejtonskog sporazuma.
- Taj sporazum je snažan okvir za stabilnost i mir. Istovremeno, upravo zbog toga što je to vrlo snažan okvir, nije jednostavno osigurati potrebne većine za reforme i unaprjeđenje pravnog okvira. Moramo se poigrati s ova dva elementa, naglašavajući činjenicu da je Dejtonski sporazum izuzetno važan za stabilnost, ali i da mora biti moguće provesti potrebne reforme gdje je to potrebno. Jedno od ključnih pitanja je izborni okvir i izvršenje presuda Evropskog suda za ljudska prava, poput slučaja Sejdić-Finci - kazao je Berset.“
Govoreći o ulozi Vijeća Evrope u Bosni i Hercegovini, istakao je da je ključ u jačanju institucija i političkog dijaloga.
„Naglasio je da Vijeće Evrope može pomoći u jačanju funkcionalnosti institucija i političkog dijaloga u zemlji svojom prisutnošću, zajedničkim razvojem projekata i programa te da će upravo to učiniti s Akcionim planom 2026 - 2029.“
Komentirajući političke blokade i odnose među domaćim akterima, Berset je rekao da je tokom posjete uočio i pozitivne primjere komunikacije.
„Komentirajući česte političke blokade i institucionalne zastoje u BiH, generalni sekretar Vijeća Evrope kaže da ga je jedna stvar iznenadila.
- Bio sam prilično impresioniran tokom posljednja dva dana. Vidjeli smo ogromne razlike između predstavnika vlasti. Oni su daleko od toga da se slažu o svim pitanjima. Međutim, istovremeno sjede za istim stolom, otvoreno razgovaraju, direktni su i slušaju jedni druge. Bez ove mogućnosti, pa i da se međusobno raspravljaju, nikada neće biti moguće postići nešto pozitivno. To je preduslov koji moramo imati - konstruktivan dijalog - istakao je, dodajući da je to je još jedno pitanje gdje Vijeće Europe, uz svoje iskustvo, može pomoći.“
Poseban akcenat stavio je na provođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava.
„Presude Evropskog suda za ljudska prava
Generalni sekretar Vijeća Evrope osvrnuo se i na značaj implementacije presuda Evropskog suda za ljudska prava, podvukavši da jedna država ne može biti član Vijeća Evrope, obavezati se na poštivanje konvencije i presuda, a zatim ih ne provoditi.
- Presuda Sejdić i Finci stara je već 16 godina i potrebno je postići napredak. U suprotnom, BiH će na jesen ponovo imati izbore u diskriminatornom okviru. To se mora promijeniti. Poenta nije u tome da se rezultati moraju odmah postići, jer u tako složenom društvu kao što je BiH, normalno je i logično da neke odluke zahtijevaju vrijeme. Međutim, najvažnije je da se nešto događa, jer to znači da postoji pozitivna volja - mišljenje je čelnik Vijeća Evrope.“
Na kraju je govorio i o slobodi medija, kao jednom od temelja demokratskog društva.
„Sloboda medija
Između ostalog, komentirao je i slobodu medija u Bosni i Hercegovini, istakavši da se moraju ispuniti određeni preduslove za funkcionalnu demokratiju.
- A jedan od preduslova je sloboda govora i mišljenja. Osim poštenih izbora i dobrog izbornog okvira, jedan od od cetralnih elemenata su nezavisni mediji s različitim stavovima – kazao je, dodajući da postoje i izazovi poput dezinformacija i stranih uticaja, što zahtijeva zajednički pristup i razmjenu iskustava.“
Na pitanje o prioritetima Vijeća Evrope u odnosu na zapadni Balkan, Berset je naglasio važnost regionalnog pristupa.
„Na pitanje koji su njegovi prioriteti na čelu Vijeća Evrope kada je riječ o zapadnom Balkanu i kako planira unaprijediti saradnju s državama regiona, kazao je da je jedan od glavnih ciljeva sagledati regiju u cjelini u svoj njenoj raznolikosti, ponekad sa prilično teškom situacijom, te raditi na zajedničkim temama.
- U ovoj situaciji treba imati sveobuhvatan pristup za cijelu regiju, bez podjela među državama. Jedan od ciljeva ovog mandata bio bi, ako je moguće, pronaći neke teme gdje želimo nešto zajedno razviti i organizirati i regionalne sastanke samite gdje bismo mogli rješavati ta zajednička pitanja. To bi bio jedan od važnih ciljeva za koje se nadam da će biti moguće postići - zaključio je Fenin sagovornik.“
