Nikada veća borba za manje moći: Četiri kandidata u utrci za novog visokog predstavnika u BiH
Vijeće za implementaciju mira (PIC) će na sjednici 3. i 4. juna odlučivati o nasljedniku Christian Schmidt na funkciji visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini. Za razliku od ranijih izbora, kada je ime budućeg nosioca ove funkcije uglavnom bilo poznato i prije zvaničnog glasanja, ovog puta pred članicama Upravnog odbora PIC-a naći će se najmanje četiri kandidata, bez jasnog favorita.
Takva situacija predstavlja presedan u dosadašnjoj praksi izbora visokih predstavnika, budući da nijedan kandidat trenutno ne uživa podršku dovoljnu za siguran izbor.
Poznata dva imena, dva kandidata još uvijek tajna
Među kandidatima za ovu poziciju nalaze se italijanski diplomata Antonio Zanardi Landi i američki zvaničnik William Ruger.
Pored njih, u proceduri će se naći i kandidati koje predlažu Velika Britanija i Francuska, Renea Troccaza koji trenutno obavlja funkciju specijalnog izaslanika Francuske za Zapadni Balkan.
Podijeljeni stavovi unutar PIC-a
Upravni odbor PIC-a čine Sjedinjene Američke Države, Italija, Francuska, Njemačka, Velika Britanija, Kanada, Japan, Turska i Evropska unija. Rusija formalno ostaje članica, ali već godinama ne učestvuje u radu i finansiranju OHR-a zbog protivljenja imenovanju Schmidta.
Prema diplomatskim informacijama, Landi uživa podršku Italije i SAD-a. Istovremeno, Washington na sjednicu dolazi i sa vlastitim kandidatom, Williamom Rugerom, koji za sada nema širu podršku među ostalim članicama.
Francuska i Velika Britanija izražavaju rezerve prema Landiju, navodeći njegove ranije veze s političkim strukturama bliskim Moskvi, kao i diplomatski angažman u Srbiji tokom prethodnih godina.
Njemačka i Evropska unija još nisu zauzele konačan stav, iako su njihove pozicije trenutno bliže stavovima Londona i Pariza nego Rima i Washingtona.
Diplomatski rat u PIC-u oko novog visokog predstavnika
Kraj ere OHR-a?
Izbor novog visokog predstavnika odvija se u trenutku kada se sve češće govori o mogućem zatvaranju OHR-a i završetku međunarodnog nadzora nad provedbom Dejtonskog mirovnog sporazuma.
U diplomatskim krugovima raste uvjerenje da bi naredni visoki predstavnik mogao biti posljednji na toj funkciji. Dodatno, procjene ukazuju da njegov mandat vjerovatno neće biti obilježen aktivnom upotrebom bonskih ovlasti, koje su obilježile rad pojedinih visokih predstavnika početkom dvijehiljaditih godina.
Zbog toga se postavlja pitanje zašto postoji toliko interesovanje za funkciju čiji je politički utjecaj danas znatno manji nego ranije.
Odgovor se dijelom krije u diplomatskom prestižu. Vođenje procesa koji bi mogao rezultirati zatvaranjem OHR-a predstavlja značajnu stavku u karijeri svakog diplomate i ostavlja trajan trag u političkoj historiji Bosne i Hercegovine.
Sedmica važnih odluka
Predstojeća sedmica mogla bi donijeti jednu od najvažnijih odluka za budućnost međunarodnog prisustva u Bosni i Hercegovini. Bez obzira na to ko bude izabran, novi visoki predstavnik preuzet će funkciju u periodu složenih političkih odnosa i rasprava o konačnom statusu OHR-a.
Iako se odluka donosi u međunarodnim centrima moći, njene posljedice najviše će osjetiti građani Bosne i Hercegovine, kroz način na koji će biti vođen završni period djelovanja institucije koja već tri decenije ima značajnu ulogu u političkom životu zemlje.
