Zastupnica u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine Jasmina Biščević-Tokić (SDA) oglasila se povodom odluke Vlade FBiH da emituje obveznice u vrijednosti od 350 miliona eura na Londonskoj berzi.
U objavi ističe da je ranije upozoravala na sporni Zakon o dugu koji je predložila Vlada FBiH, a koji je kasnije usvojen u oba doma Parlamenta FBiH. Posebno ukazuje na činjenicu da je iz tog zakona uklonjen član koji je predviđao obaveznu saglasnost Parlamenta prilikom vanjskog zaduživanja.
“Vrlo brzo nakon toga, Vlada FBiH se zadužila na Londonskoj berzi za čak 350 miliona eura. Nikšić se pritom hvali kako je kamata od 5,5% ‘povoljna’. Međutim, svako ko je imalo finansijski pismen zna da to nije ni blizu povoljne kamatne stope. Dovoljno je uporediti s ponudom Union Banke d.d. Sarajevo, koja kao jedina komercijalna banka u većinskom državnom vlasništvu u BiH trenutno daje hipotekarne kredite sa kamatom od svega 4,49%. Ako je već zaboravio na Union Banku, mogao je barem pogledati njihovu kamatnu stopu prije nego što je Federaciju zadužio pod znatno lošijim uslovima”, poručila je Biščević-Tokić.
Ona dalje izražava zabrinutost zbog roka otplate koji je postavljen za 2030. godinu.
“A ako je tih 5,5% toliko ‘povoljno’, zašto je rok dospijeća postavljen tek za 2030. godinu? Zašto nije stavio da otplata počne već naredne godine pa da sam plati tu ‘povoljnu kamatu’? Da se radi o njegovoj firmi, bi li ikada pristao da uzme kredit s ovakvom kamatom?”, dodaje zastupnica SDA.
U poređenju s prethodnim sazivom Vlade FBiH, koji je vodio Fadil Novalić, Biščević-Tokić ističe razliku u pristupu ekonomskim izazovima.
“Istovremeno, dok poskupljuje električnu energiju i optužuje građane da ‘previše troše struju’, zaboravlja da smo u vrijeme Fadila Novalića struju izvozili, a ne uvozili, te da tada nije poskupjela ni za građane ni za privredu. U Novalićevo vrijeme Federacija se nije zaduživala po uzoru na RS, niti joj je bio potreban MMF, a kamoli Londonska berza”, naglašava.
Smatra da aktuelna vlast nema dugoročnu strategiju niti plan za vraćanje duga.
“Očigledno da je ovoj vlasti jedino važno da sada potroši novac. Ko će i kako vraćati dugove, to neka rješava neko drugi. Pitanje je samo hoće li se ti dugovi uopće moći vratiti i šta će se sve još morati dati zauzvrat. Hoće li, primjerice, firme poput Pretisa moći opstati i oporaviti se? Hoće li tužilaštva nastaviti preispitivati imenovanja vršilaca dužnosti direktora koje je Nikšićeva vlada postavila, zbog čega sada pojedine uprave ubrzano žele mijenjati statute?”, pita se Biščević-Tokić.
Na kraju, osvrće se i na učinke stranaka Trojke na kantonalnom nivou:
“Tamo gdje Trojka dođe, ‘trava više ne raste.’ Najbolji primjer za to je Kanton Sarajevo, gdje, uprkos silnim zaduživanjima, ne mogu zaposlenima ni regres isplatiti. Tako Trojka sprovodi svoj slogan ‘Iz temelja’, očigledno misleći da se poslije njih zaista mora krenuti od dna. I tu su, nažalost, potpuno u pravu: poslije njih ćemo ponovo morati počinjati od nule, kao poslije rata”, zaključila je Biščević-Tokić.
