Bosna i Hercegovina se suočava s evidentnim trendom uvoza polovnih automobila, što direktno odražava nisku kupovnu moć stanovništva.
Više od 10.000 polovnih automobila je uvezeno za sedam mjeseci ove godine u odnosu na isti period lani, dok su na bh. puteve stigla samo 143 nova automobila više u odnosu na godinu dana ranije, što, pokazuje i kakvu kupovnu moć ima bh. stanovništvo.
U prvih sedam mjeseci ove godine uvezeno je preko 51.000 automobila, od čega je većina, njih 45.347, polovnih. Poređenja radi, u istom periodu prošle godine, na putevima BiH našlo se 40.519 uvezenih vozila, što pokazuje značajan porast, ali i ukazuje na nastavak trenda preferiranja polovnih automobila u odnosu na nove.
Vrijednost uvezenih automobila do kraja jula ove godine iznosila je impresivnih 835.590.273 KM, uključujući dažbine. Iako se uvoz novih automobila također povećao, sa 5.790 na 5.993 u odnosu na isti period prošle godine, ovaj porast od samo 143 vozila blijedi u poređenju s rastom uvoza polovnih automobila.
Ovaj fenomen nije samo pokazatelj ekonomske realnosti u BiH, već i refleksija globalnih trendova. Dok zemlje proizvođači obnavljaju svoju auto-industriju i njihovo stanovništvo sve više prelazi na hibridne i električne modele, BiH ostaje tržište za starija, tehnološki zaostala vozila koja su na zapadu sve manje poželjna.
Ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da, unatoč velikoj ponudi, cijene polovnih automobila ostaju visoke, što usporava njihovu prodaju i ukazuje na ograničenu platežnu moć potencijalnih kupaca. Ovaj disbalans između ponude i potražnje dodatno pojačava percepciju BiH kao zemlje u kojoj su starija vozila prihvaćenija, dok napredne tehnologije i ekološki prihvatljivija vozila ostaju izvan domašaja prosječnog potrošača.
Osim toga, situacija se dodatno komplikuje nedostatkom domaće auto-industrije, što bi moglo pružiti višestruke koristi ekonomiji, kao što je to slučaj u zemljama koje imaju razvijenu proizvodnju vozila. Uvođenje najsavremenijih vozila, koja su trenutno nedostupna većini građana, samo pojačava osjećaj da BiH zaostaje u odnosu na razvijene zemlje, dok se novac kontinuirano odliva u strane ekonomije koje su mudro zadržale svoje auto-industrije i privukle investicije u nove tehnologije.
