U 2016. za zdravstvo davali 1,957 milijardi maraka, a 2023. enormnih 3,054 milijarde maraka
Bosna i Hercegovina polako, ali sigurno, demografski izumire. Rođenja je sve manje, smrtnost raste, a masovno iseljavanje mladih decenijama pogađa svaki kutak zemlje. Zaustavljeno je tek pod pritiskom globalnih kriza i ratova, a nikako zbog vizije ili odgovornog rada domaćih vlasti. Oni demografiju ne vide kao problem – naprotiv, svojim postupcima gotovo da ‘ohrabruju’ scenarij države staraca i uhljeba, nesposobnih da donesu i najmanju promjenu.
Razlog za ovakvo stanje je jednostavan: u zemlji u kojoj sistem funkcioniše kao igra privilegija, lako je nariktavati natječaje, uhljebljivati podobne, a nesposobne kadrove, i bez većih prepreka trošiti javna sredstva, od proračuna do međunarodnih donacija.
Ulaganja velika, napretka nema
Primjer apsurda je zdravstvo. Javna i privatna ulaganja rastu iz godine u godinu, a usluga postaje sve gora. Nije riječ o subjektivnom dojmu; ovo potvrđuju iskustva velikog broja građana, ali i ocjene međunarodnih predstavnika u BiH. Većina ističe kako je ulaganje po glavi stanovnika veće nego u mnogim razvijenim zemljama, ali je kvaliteta zdravstvene usluge daleko inferiornija.
Agencija za statistiku BiH u svom biltenu BiH u brojkama 2024. pokazuje: javna potrošnja u zdravstvu 2016. iznosila je 1,957 milijardi KM, 2017. 1,975 milijardi, 2018. 2,088 milijardi, 2019. 2,244 milijarde, 2020. 2,383 milijarde, 2021. 2,580 milijardi, 2022. 2,732 milijarde i 2023. 3,054 milijarde KM.
Privatna ulaganja također rastu: od 803 miliona KM 2016., preko 827 miliona 2017., 883 miliona 2018., 950 miliona 2019., 987 miliona 2020., 1,161 milijardu 2021., 1,245 milijardi 2022., do 1,400 milijardi KM 2023. godine.
Zdravstvo, siromaštvo i neodgovornost
Ove cifre bi bile respektabilne i u mnogo bogatijim državama, ali u BiH ostavljaju gorak okus. Nikada nije bilo jasnog obrazloženja građanima na što se troše milijarde. Bez kriterija i odgovornosti, nad svime se nadvija sjenka sumnje.
U zemlji u kojoj, prema procjenama, oko 20% ljudi živi ispod crte siromaštva, a gdje BiH po mjerenju evropskih institucija varira između drugog i petog mjesta po siromaštvu, postavlja se logično pitanje: gdje odlaze silne milijarde uložene u zdravstvo?
Istina je nemilosrdna: većina novca ne ide za poboljšanje kvaliteta usluga ni olakšavanje života građana. To je bajka za malu djecu i za naivne – dok stvarnost svakodnevno podsjeća da BiH ostaje zemlja u kojoj ogromna ulaganja ne donose opipljive rezultate, a njeni građani plaćaju cijenu neodgovornog upravljanja i političkog oportunizma.
Dok se država prazni i starosna struktura destabilizira, sistem i dalje nagrađuje nesposobnost, a građani se sve više pitaju: hoće li ikada doći dan kada će ulaganja u zdravstvo imati stvarni efekat na živote ljudi? Za sada, odgovor je zastrašujuće jasan – ne.
