Građani Mađarske će 12. aprila izabrati novi saziv svog nacionalnog parlamenta, a ovi izbori mogli bi biti historijski jer bi vlast mogao izgubiti Viktor Orban, koji se na poziciji premijera nalazi već 16 godina.
Prema predizbornim anketama, opoziciona stranka Tisza, koju vodi bivši Fideszov operativac Peter Magyar, ima prednost od sedam do deset procenata, a u normalnim uslovima, to bi bilo najbliže garantu uspjeha.
Ipak, nakon 16 godina vlasti jednog čovjeka, a posebno osobe koja ima ozbiljne autoritarne tendencije, u Mađarskoj se teško može govoriti o normalnim uslovima.
Orban odigrao pametno, vlast koristio za izgradnju "izbornog zida"
Fidesz je od pobjede na izborima 2010. godine suvereno vladao svakim dijelom mađarskog društva, a posebno su se fokusirali na izborni sistem. U tome im je pomogla i činjenica da su na svakim izborima od 2010. godine imali apsolutnu, odnosno dvotrećinsku većinu.
Prije svega, Orban je po dolasku na vlast krenuo u svojevrsnu "demontažu" sistema koji je zatekao. Rezultat toga je da je u narednih nekoliko izbornih procesa s nešto više od 50 posto glasova na nacionalnom nivou Fidesz osvajao dvotrećinske većine u parlamentu.
Glavni razlog za to je promjena izborne mape, što je taktika koja se često koristi u SAD-u.
Princip koji je pratio Orban je vrlo jednostavan - izborne mape se crtaju kako bi se smanjio broj distrikta gdje opozicija ima većinu, dok se dijelovi zemlje gdje Fidesz ima više podrške cijepaju na što veći broj distrikta.
U praksi to često izgleda nezgrapno, gdje se mogu desiti situacije da polovina jedne ulice glasa u jednom, a druga polovina u drugom distriktu, ali se za Orbana to pokazalo kao odličan način pune kontrole nad političkim procesima u Mađarskoj.
Ipak, Orbanovo glavno oružje nije izborni inžinjering, već dijaspora.
Mnogobrojna dijaspora kao Orbanov as iz rukava
Tokom perioda od 16 godina, koliko Orban suvereno vlada Mađarskom, jedna od ključnih promjena bila je da se etničkim Mađarima u okolnim zemljama pruži prilika da bez većih problema dobiju pasoš ove zemlje, a onda i da im se omogući pravo glasa koje je suštinski identično građanima koji žive u Mađarskoj.
Time je, suštinski, na biračke spiskove dodano još nešto više od 1,5 miliona glasača u zemlji gdje je za prethodne izbore 2022. godine pravo glasa imalo 7,7 miliona ljudi koji žive u Mađarskoj.
Kako bi to stavili u kontekst, za Fidesz je prije četiri godine glasalo nešto više od tri miliona ljudi, dok je za najveću opozicionu stranku glasalo 1,9 miliona građana.
Imajući sve to u vidu, dijaspora se nameće kao ozbiljan glasački blok koji, ako ga jedna stranka ili blok mogu osigurati, može amortizirati slabiji rezultat unutar same Mađarske.
To je posebno važno naglasiti zbog činjenice da se rezultati anketa baziraju isključivo na osobama koje žive u Mađarskoj, a dijaspora nije uključena u predizborna istraživanja javnog mnijenja.
Dakle, Tisza očigledno ima prednost u Mađarskoj, ali bi glasovi dijaspore mogli biti presudni da Fidesz, u najmanju ruku, amortizuje njihovu popularnost, pa čak i da potencijalno dođe do većine.
Na pune rezultate bi mogli čekati nekoliko dana
Iako će Magyar, a vjerovatno i Orban, reagovati na rezultate odmah u nedelju navečer, potencijalno i proglasiti pobjedu, realnost je da će kompletna slika biti poznata tek nekoliko dana nakon izbora.
Posebno se to odnosi na ovaj izborni proces gdje glasovi dijaspore mogu biti prevaga, a koji će se sigurno čekati nešto više nego domaći glasači.
U svakom slučaju, Orban je uradio sve što je bilo u njegovoj moći da diriguje izbornim procesom i da zaštiti Fidesz od poraza, a otpornost sistema koji je izgradio bit će testirana 12. aprila.
