Uvoz i dalje pojede izvoz: BiH zabilježila vanjskotrgovinski deficit od 4,1 milijardu KM za prva četiri mjeseca 2025.
Za prva četiri mjeseca ove godine iz Bosne i Hercegovine izvezeni su proizvodi u vrijednosti od 5,6 milijardi KM, što predstavlja rast od 5,3 posto u odnosu na isti period prošle godine. S druge strane, uvoz je dosegao vrijednost od 9,7 milijardi KM, što je porast od 4,8 posto u odnosu na isti period 2024. godine.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, pokrivenost uvoza izvozom u ovom periodu iznosila je 57,6 posto, dok je spoljnotrgovinski robni deficit iznosio 4,1 milijardu KM.
Kada je riječ o trgovini sa zemljama CEFTA-e, izvoz je iznosio 937 miliona KM, što predstavlja rast od 10,4 posto u odnosu na prošlu godinu, dok je uvoz iz tih zemalja iznosio 1,18 milijardi KM – što je povećanje od 15,6 posto. Pokrivenost uvoza izvozom u ovom segmentu iznosila je 78,8 posto.
U trgovinskoj razmjeni s Evropskom unijom iz BiH je izvezeno robe u vrijednosti od 4,1 milijarde KM, što je za 4,5 posto više nego lani, dok je uvoz iznosio 5,6 milijardi KM – rast od dva posto u odnosu na isti period prošle godine.
Najveći izvoz zabilježen je u aprilu, kada je ukupna vrijednost izvezenih proizvoda iznosila 1.484.399 KM, što je neznatno više nego u aprilu prošle godine, kada je izvoz iznosio 1.469.776 KM.
U okviru izvoza u zemlje EU, najviše je robe plasirano u Hrvatsku – vrijednost izvoza iznosila je 1.006.637 KM, dok je Njemačka bila na drugom mjestu sa izvozom od 820.936 KM. Slijede Srbija, Austrija i Slovenija.
U periodu od januara do aprila, najviše se izvozilo proizvoda prerađivačke industrije, među kojima dominiraju namještaj, električna oprema, gotovi metalni proizvodi, obuća i odjeća. Ukupna vrijednost izvoza prerađivačke industrije iznosila je 4.850.953 KM, od čega je samo u aprilu izvezeno 1.272.488 KM.
Međutim, iako brojke sugeriraju rast izvoza, značajan dio te robe, posebno u sektoru tekstila i obuće, proizvodi se za strane brendove i izvozi po niskim cijenama, dok se gotovi proizvodi kasnije prodaju po višestruko većim cijenama. Stvarna dodana vrijednost koja ostaje u Bosni i Hercegovini, u mnogim slučajevima, je zanemariva.
Uprkos blagom porastu izvoza, zabrinjavajući ostaje rast uvoza i kontinuirani vanjskotrgovinski deficit, što dodatno naglašava ranjivost ekonomije i nužnost strateškog pristupa unapređenju proizvodnje s većom dodanom vrijednošću.
