Bosna i Hercegovina i dalje je među zemljama koje se suočavaju s ozbiljnim problemom mina, gotovo tri decenije nakon završetka rata. Prema posljednjim procjenama za 2025. godinu, čak 93.071 osoba živi pod direktnom prijetnjom od zaostalih mina, dok sumnjiva površina na mine obuhvata 822,87 kvadratnih kilometara, što čini 1,6% ukupne teritorije zemlje.
Od početka rata do danas, od mina, kasetne municije i drugih eksplozivnih sredstava stradalo je 8.471 osoba. Tokom ratnog perioda registrovano je 6.391 žrtava mina, dok je u poslijeratnim godinama smrtno stradalo ili povrijeđeno još 1.781 osoba. Među žrtvama se nalazi i 144 maloljetnika, od kojih je 112 bilo muškog i 32 ženskog pola.
Deminerski timovi koji rade na uklanjanju mina u BiH također su izloženi velikom riziku, a od završetka rata do danas stradala su 134 deminera, od čega 53 smrtno. Uprkos naporima deminerskih organizacija, problem i dalje ostaje neriješen, budući da mnoga minska polja nisu tačno evidentirana, a zapisi iz ratnog perioda često ne pružaju precizne informacije o njihovoj lokaciji i rasporedu mina.
Za 2025. godinu planirano je vraćanje 75 kvadratnih kilometara sigurne površine. Trenutno je u BiH akreditovano 22 organizacije za protivminsko djelovanje, a u procesu deminiranja angažovano je više od hiljadu osoba, uključujući obučene deminere, rukovodioce timova, operativne oficire i medicinsko osoblje.
Finansiranje deminiranja oslanja se na donacije, budžetska sredstva i druge izvore, pri čemu je za 2025. godinu planiran budžet od 8.477.000 KM. No, s obzirom na razmjere problema, pitanje je hoće li ta sredstva biti dovoljna da BiH konačno izađe iz kluba zemalja s ozbiljnim minskim prijetnjama.
