U Ženevi je pred Komitetom Espoo konvencije, koji se bavi prekograničnim uticajem na okoliš, započelo razmatranje spora između Bosne i Hercegovine i Hrvatske u vezi s planovima za odlaganje radioaktivnog otpada na lokaciji Trgovska gora.
Spor se odnosi na namjeru Hrvatske da, u neposrednoj blizini granice sa BiH i nedaleko od Novog Grada, uspostavi skladište nisko i srednje radioaktivnog otpada. U tom objektu planirano je zbrinjavanje otpada iz Nuklearne elektrane Krško, kao i materijala iz medicinskih ustanova, industrije i vojnih izvora. Prema procjenama, u širem pojasu mogućeg uticaja živi oko 250.000 stanovnika Bosne i Hercegovine.
Hrvatska je krajem prošle godine usvojila zakon kojim se omogućava izgradnja Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, što je formalno otvorilo put za realizaciju projekta.
Spor BiH i Hrvatske oko Trgovske gore stiže pred međunarodne institucije
Današnji sastanak u Ženevi dio je procedure pred Espoo komitetom, nakon što je Bosna i Hercegovina podnijela zvaničnu prijavu, tvrdeći da Hrvatska nije ispunila obaveze iz međunarodne konvencije o procjeni prekograničnih uticaja na okoliš.
Na sjednici su učestvovale delegacije dvije zemlje, uz prisustvo eksperata iz oblasti nuklearne sigurnosti, zaštite okoliša i međunarodnog prava, kao i članova Ekspertskog tima BiH koji prati ovaj slučaj.
Koordinator tog tima za Trgovsku goru Branislav Bojić izjavio je da hrvatska strana nije odgovorila na niz ključnih pitanja koja su, prema njegovim riječima, bila obaveza u okviru Espoo konvencije.
“Očekujem da Espoo komitet pokaže, prije svega, punu svoju snagu u smislu njegove pozicije da napravi određenu vrstu pritiska, kako pravne tako i međunarodne prirode, kako bi se obezbijedilo da Hrvatska poštuje sve ono što je potpisala kod ove međunarodne konvencije”, istakao je Bojić.
Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS-a Bojan Vipotnik, koji je učestvovao u radu delegacije, naveo je da je hrvatska strana već provodila određene aktivnosti na terenu, uključujući pripremne radove, te da BiH nije bila uključena u rane faze procesa.
Dodao je da je sastanak protekao uz, kako je ocijenio, konstruktivnu razmjenu argumenata te da postoje razlozi za zadovoljstvo ishodom današnjeg suočavanja.
“Problematično je to što nas hrvatska strana nije uključila u istraživanja koja su provodili na svojoj strani, što nisu uzeli u obzir dakle nalaze naših istraživanja koja smo mi nudili, pozivali ih da se priključe da formiramo neki zajednički tim koji bi, da kažem, provodio zajednička istraživanja”, rekao je Vipotnik za medije.
On je istakao da je delegacija BiH prva dostavila odgovore na pitanja Sekretarijata konvencije, dok je hrvatska strana odgovarala na znatno veći broj upita tokom diskusije, što, prema njegovim riječima, mijenja dinamiku rasprave.
Vipotnik je dodao i da hrvatska delegacija, prema njegovoj ocjeni, nije bila u potpunosti pripremljena za današnje izlaganje, što dijele i ostali članovi bh. delegacije i stručnog tima.
