Samo nekoliko stotina metara dijeli dom Milana Žujića iz Novi Grad od lokacije na kojoj Hrvatska planira izgradnju skladišta radioaktivnog otpada u opštini Dvor, nadomak granice s Bosna i Hercegovina.
Planirana lokacija nalazi se i u neposrednoj blizini izvorišta pitke vode koje snabdijeva oko 15.000 ljudi, što dodatno pojačava zabrinutost lokalnog stanovništva. Žujić, otac troje djece, kaže da ozbiljno razmišlja o odlasku zbog straha za sigurnost porodice.
Građani s obje strane rijeke Une već godinama protestuju protiv ovog projekta, dok vlasti BiH insistiraju na izmještanju sporne lokacije.
Ključno suočavanje dvije države očekuje se 14. maja u Ženeva pred tijelima Espoo konvencija, koja reguliše prekogranični uticaj projekata na okoliš. Delegaciju BiH predvodi ministar Bojan Vipotnik, koji ističe da će bh. strana iznijeti argumente i, ukoliko bude potrebno, nastaviti pravnu borbu na međunarodnom nivou.
Prema procjenama, potencijalni rizik obuhvata i do 250.000 ljudi nizvodno uz rijeke Una i Sava.
Zvaničnici BiH tvrde da Hrvatska nije osigurala transparentnu procjenu uticaja na okoliš niti uključila bh. institucije u proces planiranja. S druge strane, hrvatske vlasti navode da je riječ o privremenom skladištu nisko i srednje radioaktivnog otpada, planiranom do 2051. godine, koje će biti izgrađeno u skladu s najvišim sigurnosnim standardima.
U raspravu se uključila i Evropska unija, koja naglašava obavezu poštovanja međunarodnih konvencija i uključivanja javnosti u donošenje odluka, uključujući Aarhuška konvencija.
Stručnjaci upozoravaju da bi eventualno kršenje procedura moglo imati ozbiljne posljedice po međunarodni ugled Hrvatske, ali i dodatno produbiti spor između dvije susjedne zemlje.
Podsjetimo, lokacija na Trgovska gora izabrana je još 2018. godine, a uprkos protivljenju lokalnog stanovništva i vlasti BiH, krajem prošle godine usvojen je zakon kojim se omogućava izgradnja centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada.
