Bosna i Hercegovina se i dalje nalazi pri samom dnu evropske ljestvice kada je riječ o visini prosječnih plata, što potvrđuju i najnoviji dostupni podaci o neto primanjima u evropskim zemljama. Sa prosječnom neto platom od oko 860 eura mjesečno, odnosno približno 10.300 eura godišnje, Bosna i Hercegovina značajno zaostaje ne samo za razvijenim državama Evropska unija, nego i za većinom zemalja u tranziciji.
Ogroman jaz u odnosu na prosjek Evropske unije
Prema dostupnim evropskim statistikama, prosječna godišnja neto plata u Evropskoj uniji za samca bez djece iznosi oko 26.929 eura. To znači da radnik u EU u prosjeku zarađuje više nego dvostruko u odnosu na radnika u BiH.
U najrazvijenijim članicama razlika postaje još izraženija. Na vrhu evropske ljestvice nalazi se Luksemburg sa više od 54.000 eura godišnje neto zarade. Slijede Irska i Danska, gdje godišnje neto plate prelaze 40.000 eura.
U grupi visokih primanja nalaze se i Nizozemska (oko 36.800 eura), Belgija (oko 34.600 eura), Švedska, Finska, Njemačka i Francuska, gdje se godišnje neto zarade kreću između 30.000 i 34.000 eura.
Ove brojke ne odražavaju samo visinu plata, već i strukturu ekonomija u kojima dominiraju visoka produktivnost, razvijena industrija, snažan sektor usluga i visoka tehnološka ulaganja.
Sredina i periferija EU: razlike koje i dalje traju
U srednjem dijelu evropske ljestvice nalaze se zemlje poput Španija i Italija, gdje se prosječne godišnje neto plate kreću oko 24.000 do 25.000 eura.
Nešto niže, ali i dalje znatno iznad BiH, nalaze se Estonija, Slovenija i Kipar, sa rasponom između 20.000 i 25.000 eura.
Na donjem dijelu EU ljestvice nalaze se zemlje poput Mađarska (oko 12.900 eura), Rumunija (oko 13.200 eura), Grčka, Slovačka i Poljska, koje, iako još uvijek ispod prosjeka EU, bilježe kontinuiran rast zarada u posljednjim godinama.
Region: BiH značajno zaostaje i za susjedima
Kada se poređenje proširi na region, razlike postaju još izraženije. Hrvatska bilježi prosječne godišnje neto plate od oko 17.000 eura, dok Slovenija doseže i više od 22.000 eura.
To praktično znači da radnik u Hrvatskoj u prosjeku zaradi gotovo dvostruko više nego u BiH, dok u Sloveniji ta razlika prelazi i taj odnos. U praksi, ono što se u BiH zaradi tokom cijele godine, u razvijenijim ekonomijama regiona može se zaraditi u znatno kraćem vremenskom periodu.
Strukturni problem, a ne samo statistika
Ekonomisti već duže vrijeme upozoravaju da se razlika u platama ne može posmatrati izolovano, već kao posljedica strukture ekonomije, produktivnosti i ukupnog stepena razvoja.
U razvijenim evropskim državama veće plate su direktno povezane sa višom dodanom vrijednošću rada, snažnijim industrijskim sektorom, većim investicijama i tehnološkom razvijenošću. Nasuprot tome, ekonomije poput BiH i dalje se u velikoj mjeri oslanjaju na sektore niže produktivnosti, što ograničava prostor za brži rast plata.
Dodatni problem predstavlja i inflacija i rast troškova života, koji često „pojedu“ nominalna povećanja plata, zbog čega realni standard građana ne prati uvijek statistički rast primanja.
Troškovi života brišu razliku u praksi
Iako su nominalne razlike u platama ogromne, dio tog jaza djelimično se ublažava nižim cijenama u manje razvijenim zemljama. Međutim, ta razlika nije dovoljna da se suštinski približe životni standardi.
U BiH osnovni mjesečni troškovi za četvoročlanu porodicu procjenjuju se na oko 3.300 konvertibilnih maraka, što znači da prosječna plata pokriva tek dio osnovnih potreba. U mnogim domaćinstvima i dvije prosječne plate jedva su dovoljne za osnovni život, bez značajnijih mogućnosti štednje.
Posljedice: odlazak radne snage i demografski pritisak
Jedna od najvidljivijih posljedica ovakvog ekonomskog jaza jeste kontinuiran odlazak radne snage iz BiH prema zemljama Evropske unije. Razlike u platama, ali i širi uslovi života, stabilnost i mogućnosti napredovanja, čine da mladi i kvalifikovani radnici sve češće traže posao izvan zemlje.
Takvi trendovi dodatno opterećuju domaće tržište rada i dugoročno utiču na demografsku i ekonomsku strukturu države.
Podaci o platama jasno pokazuju da Bosna i Hercegovina ostaje na dnu evropske ljestvice zarada, uz značajan zaostatak za većinom zemalja Evropska unija.
Iako postoje razlike u troškovima života, produktivnosti i ekonomskim modelima, razlika u primanjima i dalje ostaje toliko velika da direktno utiče na životni standard građana i ubrzava migracione procese.
U takvim okolnostima, pitanje plata u BiH prestaje biti samo ekonomska statistika i postaje šire društveno i razvojno pitanje – pitanje budućeg pravca u kojem će se ekonomija zemlje kretati.
