Bosna i Hercegovina i dalje se suočava s dugogodišnjim problemom zloupotrebe akademskih zvanja i trgovine diplomama, koji ozbiljno ugrožava kvalitet visokoškolskog obrazovanja i kompetentnost kadrova u javnoj upravi. Iako se u proteklih nekoliko godina stasavaju institucije za borbu protiv korupcije i kontroverznih diploma, prava promjena i dalje sporo dolazi.
U 2026. godini očekuje se završetak nekoliko pravosudnih predmeta vezanih za trgovinu diplomama. Među najistaknutijim je slučaj poznat kao Klaster, koji vodi državno Tužilaštvo, ali i predmet Pero, koji već godinama procesuiraju pravosudne institucije Unsko-sanskog kantona. Rezultati ovih postupaka mogli bi postaviti presedan u borbi protiv zloupotreba akademskih zvanja.
Većina problema leži u tome što pojedinci kupuju diplome ne da bi zauzimali sporedne ili manje značajne funkcije, već kako bi došli do pozicija moći – direktora, upravitelja ili visokih državnih službenika. Javnost sve češće reaguje kada se takvi slučajevi otkriju, ali proces provjera i dalje je spor i fragmentiran. U mnogim slučajevima, mediji preuzimaju ulogu istraživača, dok zvanične institucije reagiraju tek naknadno.
Jedan od dodatnih problema je sporost političkih stranaka u čišćenju vlastitih redova. Kadrovi sa sumnjivim diplomama ostaju u partijama i na odgovornim funkcijama, jer ih “kupovina diplome” nije dovela do manje značajnih pozicija, već upravo suprotno – do onih s najvećom moći i uticajem.
Ovaj problem nije samo pravni ili administrativni – on ima duboke posljedice za društvo u cjelini. Kupovina diploma erodira povjerenje u obrazovni sistem, smanjuje relevantnost i kvalitet kadrova, a time direktno ugrožava efikasnost javne uprave. Pad vrijednosti diploma BiH primijećen je i u inostranstvu, gdje neke države, poput Crne Gore, već zabranjuju priznanje određenih diploma iz regiona.
Uz to, BiH se suočava s ozbiljnom krizom kompetentnosti. Čak i formalno kvalifikovani kadrovi često ne zadovoljavaju potrebne standarde, a dodatna zloupotreba diploma još više pogoršava situaciju. Kreiranje stručnih, obrazovanih i sposobnih kadrova zahtijeva dugotrajan i sistemski pristup, ali bez odlučne reakcije pravosuđa i političkih stranaka, sve promjene ostaju spore i djelimične.
Ova godina mogla bi biti ključna: konačne presude u predmetima trgovine diplomama mogle bi prekinuti višedecenijsku praksu i poslati snažnu poruku da zloupotreba obrazovanja više nije podnošljiva. No, dok se taj ishod ne dogodi, društvo i dalje balansira između želje za promjenom i realnosti u kojoj pojedinci nastavljaju osiguravati pozicije kroz nelegalne akademske “kanale”.
Borba za integritet visokoškolskog obrazovanja u BiH pokazuje koliko je važna sinergija pravosuđa, političkih stranaka i društva u cjelini. Bez nje, kriza kompetentnosti i sumnjivih kadrova neće biti prebrođena, a generacije mladih stručnjaka ostaju zakinute za kvalitetan sistem koji bi trebao biti osnova svakog modernog društva.
