PROJEKCIJE DO 2030. GODINE OTKRIVAJU PRODUBLJIVANJE JAZA

BiH ostaje pri dnu Evrope: Ekonomija stagnira dok ostatak kontinenta napreduje

Siromastvo

Prema najnovijim projekcijama Međunarodni monetarni fond o globalnim ekonomskim kretanjima do 2030. godine, Bosna i Hercegovina ostaje među najslabije rangiranim zemljama u Evropi kada je riječ o bruto domaćem proizvodu (BDP) po glavi stanovnika – i u nominalnim iznosima i prema paritetu kupovne moći (PKM).

Dok se većina evropskih ekonomija kreće uzlaznom putanjom, uz rast prihoda i životnog standarda, BiH, zajedno s drugim zemljama kandidatkinjama za članstvo u Evropskoj uniji, nastavlja zaostajati bez naznaka značajnijeg napretka.

Evropa raste, ali ne jednako

Projekcije pokazuju da će ukupna ekonomija Evrope rasti u narednim godinama, ali taj rast neće biti ravnomjerno raspoređen. Najrazvijenije zemlje sjeverne i zapadne Evrope zadržat će dominaciju, dok će istočni dio kontinenta, a posebno zemlje koje još nisu članice EU, ostati na dnu ljestvice.

U tom kontekstu, Bosna i Hercegovina ne bilježi nikakav značajniji pomak. Njena pozicija ostaje gotovo nepromijenjena, što potvrđuje dugogodišnji trend sporog ekonomskog razvoja, niske produktivnosti i slabe kupovne moći stanovništva.

BiH pri samom dnu

Prema projekcijama, BiH će i 2030. godine biti među nekoliko najsiromašnijih ekonomija u Evropi. Iza nje se nalaze tek zemlje pogođene ozbiljnim krizama ili dugotrajnim nestabilnostima, poput Ukrajina, koja je već godinama suočena s ratom, te Kosovo i Moldavija.

U neposrednoj blizini BiH na ljestvici nalaze se i Sjeverna Makedonija, Albanija, Gruzija, Crna Gora i Srbija – što jasno ukazuje na regionalni obrazac ekonomskog zaostajanja.

Ovakva slika dodatno potvrđuje da zemlje Zapadnog Balkana, uprkos političkim obećanjima i reformskim procesima, i dalje ne uspijevaju sustići ostatak Evrope.

Lideri Evrope: Irska i Luksemburg

Na vrhu evropske ljestvice prema BDP-u po stanovniku (PKM) očekuje se smjena: Irska bi trebala preuzeti prvo mjesto od Luksemburg do 2030. godine.

Ipak, ekonomisti upozoravaju da ove brojke treba posmatrati s oprezom. Irski BDP značajno je „napuhan“ prisustvom multinacionalnih kompanija, zbog čega neki stručnjaci smatraju da je bruto nacionalni dohodak (BND) realniji pokazatelj stvarnog ekonomskog stanja.

Uz Irsku i Luksemburg, među najbogatijim evropskim zemljama nalazit će se i Norveška, Švicarska i Danska – države koje već godinama drže stabilne pozicije na vrhu.

Velike ekonomije u sredini

Zanimljivo je da najveće evropske ekonomije ne zauzimaju vrh ljestvice kada se mjeri BDP po stanovniku. Njemačka se nalazi oko sredine liste, dok Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Italija i Španija zauzimaju još niže pozicije.

To pokazuje da veličina ekonomije ne znači nužno i visok životni standard po stanovniku, što dodatno naglašava važnost produktivnosti i efikasnosti ekonomskog sistema.

Kandidati za EU na začelju

Donji dio ljestvice gotovo u potpunosti zauzimaju zemlje kandidatkinje za članstvo u Evropskoj uniji. Iznimku predstavlja Turska, koja se nalazi u sredini tabele i čak nadmašuje neke članice EU poput Bugarska, Latvija i Grčka.

Ovaj podatak dodatno ilustrira koliko su razlike unutar Evrope i dalje izražene, ali i koliko je put ka ekonomskom približavanju razvijenim državama dug i neizvjestan.

Nominalni BDP vs. kupovna moć

Razlike između nominalnog BDP-a i onog prilagođenog paritetu kupovne moći otkrivaju dodatne nijanse. Neke zemlje, poput Poljska i Rumunija, imaju bolju realnu kupovnu moć nego što nominalni podaci sugeriraju.

S druge strane, države poput Island ili Estonija bilježe pad u rangiranju kada se uzmu u obzir troškovi života.

Bez optimizma za BiH

Za Bosnu i Hercegovinu ove projekcije ne donose mnogo razloga za optimizam. Bez ozbiljnih strukturnih reformi, povećanja investicija i političke stabilnosti, teško je očekivati značajniji iskorak.

Građani BiH već godinama žive s niskom kupovnom moći, visokim stopama odlaska stanovništva i ograničenim ekonomskim prilikama. Projekcije do 2030. godine sugeriraju da bi se taj trend mogao nastaviti.

U konačnici, iako Evropa kao cjelina ide naprijed, Bosna i Hercegovina rizikuje da ostane zaglavljena na njenom ekonomskom začelju – bez jasnog plana kako da sustigne ostatak kontinenta.


Znate više o temi ili prijavi grešku