Uvoz bespilotnih letjelica u Bosnu i Hercegovinu posljednjih godina bilježi snažan rast, zbog čega su nadležne institucije odlučile reagirati i pooštriti nadzor nad ovim sve raširenijim tržištem.
Prema podacima Uprava za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine, trend rasta je više nego očigledan i pokazuje koliko su dronovi u kratkom vremenu postali tražena roba.
Tokom 2023. godine u Bosnu i Hercegovinu je uvezena relativno mala količina dronova – oko pola tone, ukupne procijenjene vrijednosti približno 500 hiljada eura. Međutim, već 2024. godine dolazi do naglog skoka: količina uvezenih bespilotnih letjelica porasla je na više od četiri tone, dok je njihova ukupna vrijednost dostigla oko 900 hiljada eura. Taj rast nije bio samo količinski, nego i tržišni signal da potražnja ubrzano raste.
U 2025. godini količina uvezenih dronova ostala je na sličnom nivou kao prethodne godine, ali je zabilježen značajan rast njihove vrijednosti – premašila je 1,5 miliona eura. Razlog tome leži u činjenici da su na tržište stizali napredniji, tehnološki sofisticiraniji i samim tim skuplji modeli. Najveći dio tih uređaja proizveden je u Kini, dok je manji broj pristizao iz zapadnoevropskih zemalja, Sjedinjenih Američkih Država i Hrvatske.
Sigurnosni aspekt pod lupom
Iako većina uvezenih dronova ne spada u kategoriju vojne opreme, kontinuirani rast njihovog uvoza otvorio je pitanje sigurnosti i kontrole. Nadležni upozoravaju da se bespilotne letjelice, osim za komercijalno snimanje, medijske potrebe i rekreativnu upotrebu, mogu zloupotrijebiti za neovlašteno praćenje, narušavanje privatnosti, pa čak i za ozbiljnije sigurnosne incidente.
Stručne procjene ukazuju da postojeći propisi ne prate dinamiku razvoja tržišta niti realno stanje na terenu. Upravo zbog toga pokrenuta je inicijativa da se pooštri regulativa i da se uvoz određenih kategorija dronova stavi pod strožiji nadzor.
Prema prijedlogu, svi dronovi teži od 249 grama trebali bi biti uvršteni na listu roba posebne namjene. Time bi njihov uvoz i izvoz podlijegali strožim procedurama, uključujući dodatne kontrole i administrativne zahtjeve.
Trenutno važeći pravilnik u Bosni i Hercegovini nalaže obaveznu evidenciju dronova čija je maksimalna masa pri polijetanju veća od 249 grama, ali manja od 25 kilograma. Ipak, za većinu tih uređaja do sada nije bilo potrebno pribavljati posebne dozvole za uvoz, što je dodatno olakšavalo njihovu dostupnost na tržištu.
Širi paket nadzora nad opremom
Inicijativu za jači nadzor, posebno kada je riječ o tehnološki naprednijim i potencijalno osjetljivim modelima, predložio je državni koordinacijski odbor za malo oružje i lako naoružanje. Konačnu odluku o eventualnom uvođenju strožijih mjera trebalo bi donijeti Vijeće ministara Bosne i Hercegovine.
Osim dronova težih od 249 grama, predložena lista roba posebne ili vojne namjene mogla bi obuhvatiti i signalne pištolje, zaštitnu opremu, uređaje za prigušivanje zvuka, optičke ciljnike za sportsko i lovačko oružje, laserske daljinomjere, termovizijske kamere i ciljnike, kao i infracrvene nišanske sisteme.
Rast tržišta bespilotnih letjelica tako je, uz tehnološki napredak i komercijalnu ekspanziju, otvorio i ozbiljna pitanja sigurnosti, regulacije i kontrole – na koja će vlasti, čini se, morati odgovoriti brže nego do sada.
