BiH i dalje evropski auto-otpad: U deset mjeseci uvezeno više od 71.000 polovnih vozila
Bosna i Hercegovina nastavlja puniti svoje puteve vozilima koja su u većini evropskih zemalja već odavno spremna za reciklažu. Podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH pokazuju da je za deset mjeseci ove godine uvezeno 80.033 automobila, što je 5.758 više nego u istom periodu prošle godine.
Od tog broja, čak 71.909 vozila su polovna, dok je samo 8.124 novih automobila stiglo u zemlju. Statistika jasno pokazuje da se domaće tržište i dalje oslanja na rabljene automobile iz zapadnoevropskih zemalja – najčešće one koje razvijene ekonomije već godinama izbacuju iz upotrebe zbog ekoloških standarda, potrošnje i sigurnosnih razloga.
Vrijednost uvezenih automobila do kraja jula iznosila je 1.198.869.905 KM s uračunatim dažbinama, što dodatno potvrđuje da BiH godišnje troši stotine miliona maraka na uvoz tuđe automobilske starudije.
Električna vozila i dalje u tragovima
Dok Evropa ubrzano prelazi na električni pogon, Bosna i Hercegovina tapka u mjestu. Od početka januara do kraja oktobra ove godine uvezeno je svega 161 električno vozilo, ukupne vrijednosti oko 9 miliona KM. Prošle godine, u istom periodu, taj broj je bio nešto veći – 194 vozila, što pokazuje pad interesa i stagnaciju u sektoru koji bi trebao predstavljati budućnost mobilnosti.
Razlog je jasan – nedostatak bilo kakvih ozbiljnih podsticaja za kupovinu električnih i hibridnih vozila. Dok većina evropskih zemalja nudi subvencije, oslobađanje od poreza i beneficije za kupce e-vozila, u BiH takve mjere gotovo da i ne postoje.
Jedina povlastica, koja ističe krajem godine, jeste ukidanje carine na električna i smanjenje carine na hibridna vozila, ali njen efekat očito nije bio dovoljan da potakne masovniji prelazak na ekološki prihvatljiviji transport.
Najskuplji uvezeni auto – Porsche od pola miliona maraka
U moru polovnjaka s velikom kilometražom i sumnjivim servisnim historijama, izdvaja se i poneki primjer luksuza. Najskuplje vozilo uvezeno u BiH u ovoj godini bio je Porsche 911 GT3 RS, čija je ukupna vrijednost, s uračunatim dažbinama, iznosila 511.118 KM.
Takvi automobili su, naravno, rijetkost i više govore o socijalnim razlikama u društvu nego o stvarnom stanju tržišta. Dok većina građana jedva uspijeva uvesti desetak godina star automobil, u zemlji u kojoj prosječna plaća jedva pokriva troškove života, na cestama se ipak pojavljuju i primjerci ekstremnog luksuza.
Vozila stara, problemi novi
Ova struktura uvoza jasno pokazuje da BiH postaje odlagalište evropskih vozila – tehnološki i ekološki zastarjelih, sa sve većim rizicima po sigurnost u saobraćaju i okoliš. Prosječna starost automobila na bh. cestama već je premašila 15 godina, a starosna granica u Republici Srpskoj procjenjuje se na oko 16 godina.
Stara vozila ne samo da troše više goriva i više zagađuju zrak, nego su i skuplja za održavanje, jer izlaze iz garancije i zahtijevaju česte popravke. U zemlji u kojoj ekonomska moć građana rapidno opada, stariji automobili postaju jedina dostupna opcija, pa se krug siromaštva i ekološkog propadanja zatvara.
Podaci iz Uprave za indirektno oporezivanje još jednom potvrđuju poraznu realnost: Bosna i Hercegovina je i dalje evropski auto-otpad, destinacija za vozila koja ostatak kontinenta više ne želi. Bez sistemskih podsticaja, bez ozbiljne strategije modernizacije i bez kontrole kvaliteta uvoza, BiH će i narednih godina ostati tržište rabljenih vozila — dok ostatak svijeta već prelazi na električne i ekološki čiste tehnologije.
