Demografski pad u Bosni i Hercegovini: Upozorenja na opasnost od manjine u vlastitoj zemlji do 2070. godine
Ukoliko se nastavi trenutni trend negativnog prirodnog priraštaja, uz konstantan odlazak građana u inostranstvo, Bosna i Hercegovina bi do 2070. godine mogla doći u situaciju da Bošnjaci, Srbi i Hrvati postanu manjina u sopstvenoj zemlji, upozoravaju demografi.
Iako nadležni često ističu "pozitivne" pomake u demografskim pokazateljima, poput povećanja broja novorođene djece, stručnjaci ukazuju na to da stvarni problem nije u brojkama koje govore o porastu broja djece, već u alarmantnom trendu smanjenja broja rođenih i povećanju broja umrlih. Ovaj fenomen prijeti da ozbiljno ugrozi društvenu i ekonomsku strukturu zemlje.
Demografi upozoravaju da bi Bosna i Hercegovina do 2070. godine mogla imati samo oko 1,2 miliona domaćih stanovnika, dok bi broj doseljenih mogao biti sličan ili čak veći. Ovaj demografski pad dovodi do drastičnog smanjenja radne snage, a time i do ozbiljnih problema u održivosti ključnih sistema poput penzionog, zdravstvenog i obrazovnog sistema.
"Naša radna snaga se drastično smanjuje. Ako projekcije ostanu ovakve, Bosna i Hercegovina će imati samo oko 520.000 osoba u radnoj dobi. Kada se isključe studenti, osobe sa invaliditetom i nezaposleni, realno raspoloživa radna snaga mogla bi pasti na 350.000 do 370.000 ljudi. A za održiv sistem potrebno je najmanje 900.000 do 1,2 miliona zaposlenih", upozoravaju stručnjaci.
Pored negativnog prirodnog priraštaja, Bosna i Hercegovina suočava se i s velikim migracijama. Svake godine zemlju napusti u prosjeku 5.000 građana, a taj broj se dodatno povećava usljed negativnog migracionog salda. Zajedno s padom broja novorođene djece, ovo ima katastrofalne dugoročne posljedice za demografsku sliku zemlje.
Održavanje sustava pod prijetnjom
Jedan od ključnih izazova demografske krize u BiH jeste održavanje funkcioniranja javnih i socijalnih sistema, koji ovise o radnoj snazi. S obzirom na drastičan pad broja radno sposobnih ljudi, zemlja bi mogla biti prisiljena da se oslanja na migrante za popunjavanje radnih mjesta. To, međutim, nosi sa sobom izazove u vezi s integracijom novih stanovnika, ali i u pogledu stabilnosti ekonomske i socijalne politike.
Ukoliko se ove projekcije ostvare, Bosna i Hercegovina bi mogla postati zemlja u kojoj domaći stanovnici, u relativnom broju, čine manjinu u odnosu na doseljene migrante, što bi imalo duboke političke, društvene i ekonomske posljedice.
