BiH pred odlukom o uvođenju biometrije na birališta

Uvođenje novih tehnologija na biračka mjesta u Bosni i Hercegovini moglo bi značajno promijeniti izborni proces i, prema zagovornicima reforme, drastično smanjiti mogućnosti izbornih prevara, uključujući glasanje u tuđe ime i nepravilnosti pri prebrojavanju listića.

Planirane mjere podrazumijevaju biometrijsku identifikaciju birača putem otiska prsta i provjere ličnih dokumenata, kao i skeniranje glasačkih listića, što bi, kako se navodi, omogućilo bržu obradu rezultata i gotovo trenutno utvrđivanje izbornih ishoda.

Upravo te promjene predstavljaju, kako se ocjenjuje, potencijalni zaokret u sistemu koji godinama bilježi optužbe za zloupotrebe i nepravilnosti, dok su brojni građani napustili zemlju, razočarani u izborni i politički sistem.

Istovremeno, dio procesa već je naišao na ozbiljne administrativne prepreke. Kao ključna tačka spominje se i Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine, gdje su, prema tvrdnjama iznesenim u političkom diskursu, zabilježene blokade koje su usporile realizaciju planiranih aktivnosti.

U fokusu je i uloga Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine, koja bi trebala provesti modernizaciju izbornog procesa, ali se istovremeno suočava s nizom žalbi i proceduralnih prepreka koje mogu odgoditi nabavku opreme.

Ključna odluka sada je na Ured za razmatranje žalbi BiH, koji bi trebao odlučiti o žalbama na tenderski proces. Od brzine tog odlučivanja, kako se upozorava, zavisi i mogućnost da se nova tehnologija primijeni već na predstojećim izborima.

Prema važećim procedurama, URŽ ima zakonske rokove za donošenje odluka, ali ukoliko se oni maksimalno iskoriste, postoji rizik da implementacija bude odgođena, što bi značilo nastavak postojećeg sistema glasanja.

Odluke unutar URŽ-a donose se kroz složen mehanizam raspodjele predmeta i glasanja, uz mogućnost uključivanja punog sastava u osjetljivijim slučajevima, što dodatno može uticati na dinamiku rješavanja žalbi.

U tom kontekstu, pitanje digitalizacije izbornog procesa u BiH ostaje otvoreno, između potencijala za veću transparentnost i institucionalnih prepreka koje mogu usporiti ili potpuno odgoditi njegovu primjenu.