Neusvajanje ključnih zakona moglo bi usporiti novčane tokove, poskupjeti kredite i udaljiti investitore
Bosna i Hercegovina suočava se s ozbiljnim rizikom da ponovo završi na sivoj listi Moneyval, ukoliko u narednim danima ne usvoji ključne zakone iz oblasti borbe protiv pranja novca i finansiranja terorizma. U fokusu su političke blokade unutar državnih institucija, koje bi mogle imati direktne i dugoročne posljedice po građane i ekonomiju.
Na posljednjoj sjednici Vijeće ministara Bosne i Hercegovine pred ministrima su se našla dva zakonska prijedloga Ministarstva pravde: dopune Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima te zakon o oduzimanju i upravljanju imovinom stečenom krivičnim djelom. Njihovo usvajanje smatra se ključnim za izbjegavanje negativne ocjene međunarodnih tijela.
Međutim, ministri iz Savez nezavisnih socijaldemokrata, Staša Košarac i Srđan Amidžić, zaprijetili su blokadom dnevnog reda ukoliko se zakoni ne povuku. Ministar pravde Davor Bunoza na kraju je povukao prijedloge, čime je otvoren prostor za potencijalno nepovoljan ishod za državu.
Prema najavama iz Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, konačna odluka o statusu BiH mogla bi biti poznata već 5. maja, što dodatno pojačava pritisak na domaće vlasti. Direktan udar na građane
Ukoliko BiH bude stavljena na sivu listu Moneyvala, finansijske transakcije iz i prema zemlji bile bi pod pojačanim nadzorom. To u praksi znači duže čekanje na uplate iz inostranstva, ali i otežano slanje novca van zemlje. Ova mjera posebno bi pogodila hiljade porodica koje zavise od doznaka iz dijaspore. U zemlji gdje značajan broj građana ima članove porodice u inostranstvu, svako kašnjenje ili dodatna kontrola finansijskih tokova direktno utiče na svakodnevni život.
Skuplji krediti i manji interes investitora
Posljedice se ne bi zaustavile na individualnom nivou. Država bi se suočila s otežanim pristupom međunarodnim finansijskim tržištima, uz više kamatne stope i strožije uslove zaduživanja. Istovremeno, investitori bi BiH počeli posmatrati kao rizičnije tržište. U praksi, to znači manji priliv stranog kapitala, odgađanje ili otkazivanje projekata i sporiji ekonomski rast. Dodatni problem predstavljale bi i pojačane kontrole izvoza, što bi moglo negativno uticati na kompanije koje posluju na međunarodnim tržištima.
Nezavršen posao i politička odgovornost
Iako su institucije BiH djelimično ispunile obaveze prema međunarodnim standardima, ključni zakoni i dalje čekaju usvajanje. Pored blokada u Vijeću ministara, u parlamentarnoj proceduri stoji i zakon o ciljanim finansijskim sankcijama za borbu protiv terorizma, koji je već dobio podršku u donjem domu parlamenta. Bez političkog dogovora i brzog djelovanja, BiH bi se mogla suočiti s posljedicama koje nadilaze dnevnu politiku. Teret eventualne odluke osjetili bi prije svega građani, kroz skuplji život, sporije transakcije i neizvjesniju ekonomsku budućnost. U narednim danima postat će jasno da li će politički akteri pronaći kompromis ili će cijena blokada biti plaćena na nivou cijelog društva.
