Bosna i Hercegovina je usred energetske krize povećala izvoz mrkog uglja susjedima, dok su domaći kupci, nakon dugog čekanja da dođu na red prelazili na druge energente.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, prošle godine je izvezeno čak 958.152 tone mrkog uglja za koji je naplaćeno 144,3 miliona maraka, a godinu ranije izvezeno je 160.840 tona za 19,2 miliona maraka.
Najveći kupac bila je Srbija, u koju odlazi i do 80 odsto mrkog uglja iz BiH, dok su Hrvatska, Austrija, Francuska i Mađarska kupci koji iz BiH uvoze manje količine ovog energenta.
Od 1. januara do 30. juna 2022. godine, Srbija je od BiH kupila 109.214 tona mrkog uglja po cijeni od 15,4 miliona KM. Dvostruko više nego godinu raniej. U 2021. godini Srbija je kupila 46.482 tone za 5,9 miliona KM.
Nakon što je eksplodirala energetska kriza, od 1. jula 2022. godine do 31. decembra Srbija je u kupovini stigla do 958.152 tona uglja, što znači da je 850.000 tona kupljeno u drugoj polovini godine, dakle, osam puta više.
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH mrki ugalj u Srbiju najviše izvoze rudnici iz Banovića, Foče, Ugljevika, Tuzle, Breze, Zvornika, Doboja, Živinica, Visokog i Brčko distrikta.
Trend kupovine nastavio se i u prvom kvartalu 2023. godine kada je izvezeno 309.786 tona za 52,8 miliona maraka.
Panična kupovina Srbije i nonšalantan odnos vlasti BiH prema svom energentu koja nije spriječila rasprodaju, bio je glavni razlog zbog kojeg su građani prošle godine mjesecima čekali na isporuku uglja i prelazili na druge energente, najčešće na struju.
Ugalj, kao i drvo, postao je strateška sirovina u BiH oko koje se otimaju kupci van granica, ugrožavajući domaću proizvodnju, ali i građane direktno.
Početkom juna prošle godine BiH je privremeno zabranila izvoz drveta,ali to nije učinjeno kada se radilo o uglju.
Inače, kupovina ogrjeva obično počinje čim se zima završi, krajem aprila i u maju, a najkasnije u junu. Cijena koja je 2021. godine bila 128 maraka po toni, gotovo se udvostručila i premašila 235 KM.
(Capital)