Odbijanje kandidata kojeg podržavaju SAD za mjesto visokog predstavnika izazvalo je otvoreni sukob između Washingtona i ključnih evropskih zemalja. Američka ambasada u Sarajevu upozorila je da bi mogla preispitati svoju posvećenost međunarodnom prisustvu u Bosni i Hercegovini. U međuvremenu, pregovori o pronalaženju kompromisnog kandidata nastavljaju se usred rastućih tenzija.
Rastući jaz između Sjedinjenih Američkih Država i evropskih zemalja oko budućnosti Bosne i Hercegovine izašao je na vidjelo nakon neslaganja oko imenovanja novog visokog predstavnika međunarodne zajednice u toj zemlji.
Američka ambasada u Sarajevu upozorila je da bi Washington mogao "preispitati" svoju ulogu u međunarodnom prisustvu u Bosni, nakon što su evropske zemlje odbile podržati kandidata kojeg SAD preferiraju za tu poziciju.
Tokom ovonedeljnog sastanka Vijeća za implementaciju mira (PIC) u Sarajevu, multinacionalnog tela koje nadgleda sprovođenje Dejtonskog sporazuma iz 1995. godine, SAD su podržale italijanskog diplomatu Antonija Zanardija Landija, dok su Velika Britanija, Francuska, Nemačka i većina evropskih zemalja podržale francuskog diplomatu Renéa Troccaza, specijalnog izaslanika Francuske za Zapadni Balkan.
Trumpova administracija je također nastojala ograničiti ovlaštenja visokog predstavnika u provođenju principa Daytonskog sporazuma, sporazuma kojim je okončan rat u Bosni, u kojem je poginulo oko 100.000 ljudi, ali koji nije uspio u potpunosti riješiti etničke podjele u zemlji.
U reakciji na platformi X, američka ambasada u Sarajevu je izjavila:
„Sjedinjene Američke Države primjećuju neuspjeh evropskih zemalja da postignu konsenzus o evropskom kandidatu i razočarane su što su te podjele spriječile Vijeće za implementaciju mira da ispuni svoj zadatak izbora novog visokog predstavnika. Evropska neodlučnost i neuspjeh PIC-a da ispuni svoje obaveze prema Bosni i Hercegovini prisiljavaju Sjedinjene Američke Države da preispitaju svoju ulogu u trenutnom međunarodnom prisustvu u zemlji.“
SAD više nemaju značajno vojno prisustvo u Bosni, gdje trenutno djeluju male mirovne snage Evropske unije. Međutim, Washington i dalje ima značajan utjecaj putem Vijeća za implementaciju mira i bilateralnih odnosa.
Očekuje se da će PIC ponovo pokušati krajem mjeseca postići konsenzus o imenovanju novog visokog predstavnika, dok se istovremeno razmatraju kompromisni kandidati.
Evropski zvaničnik je sugerisao da bi regija mogla imati koristi od smanjenja uloge SAD-a, dok u Evropi rastu sumnje u motive Trumpove administracije.
Prošle godine, američka administracija je ukinula sankcije protiv Milorada Dodika, vođe bosanskih Srba, kojeg podržava Moskva, nakon lobističke kampanje u Washingtonu koja je navodno koštala milione dolara.
SAD su također izvršile pritisak na sadašnjeg visokog predstavnika, Christiana Schmidta, da podnese ostavku nakon što je uveo kaznene mjere protiv Dodika zbog djela koja su potkopavala Daytonski sporazum.
Istovremeno, članovi porodice i saradnici predsjednika Trumpa povećali su svoje ekonomske interese u Bosni. U aprilu je Donald Trump Jr. posjetio Banjaluku kao gost sina Milorada Dodika.
Politički analitičar Jasmin Mujanović, autor dvije knjige o Bosni, rekao je da se čini da je Trumpova administracija pogrešno procijenila svoj utjecaj na evropske saveznike.
"Čini se da su Amerikanci mislili da zapravo nije važno šta Evropljani misle i pretpostavili su da će se složiti s njima. Mislim da je to bilo pogrešno tumačenje situacije", rekao je.
Prema Mujanovićevim riječima, ostaje nejasno zašto SAD toliko snažno insistiraju na kandidaturi Antonija Zanardija Landija.
„Ovo postavlja pitanje kakvi sporazumi postoje između Landija i Amerikanaca koji objašnjavaju njihov veliki entuzijazam za njega“, dodao je.
Prema izvještajima sa sastanka PIC-a u Sarajevu, američka delegacija je snažnije promovirala Landijevu kandidaturu nego sama Italija.
Kurt Bassuener, suosnivač berlinskog think tanka Democratization Policy Council, rekao je da se ne radi samo o imenovanju.
"Ovo nije samo pitanje osoblja. To je strateška odluka koja mora biti povezana s regionalnom strategijom", rekao je.
Prema Bassueneru, američki stav izgleda da nije vođen samo ideološkim razlozima, već i ekonomskim interesima.
"Čini se da je glavni prioritet osiguranje koncesija, ugovora i ekonomskih koristi", rekao je.
