Općinski sud u Bihaću donio je prvostepenu nepravosnažnu presudu kojom je bivši ministar zdravstva, rada i socijalne politike Unsko-sanskog kantona Muris Halkić proglašen krivim za krivično djelo zloupotrebe položaja ili ovlaštenja.
Kako je saopćilo Kantonalno tužilaštvo Unsko-sanskog kantona, Halkiću je izrečena kazna zatvora u trajanju od jedne godine, kao i sigurnosna mjera zabrane obavljanja dužnosti ministra u Vladi Unsko-sanskog kantona u periodu od tri godine.
Presuda se odnosi na jednu od dvije tačke optužnice koju je Kantonalno tužilaštvo USK protiv Halkića podiglo u maju 2025. godine. Prema navodima Tužilaštva, Halkić je kao ministar u periodu od februara do aprila 2023. godine počinio dva krivična djela zloupotrebe položaja ili ovlaštenja.
Sud je, međutim, utvrdio njegovu krivicu samo po prvoj tački optužnice. Tužilaštvo je teretilo Halkića da je, rukovodeći se interesima privatnih zdravstvenih ustanova s područja Bihaća, Cazina i Velike Kladuše, umjesto interesima službe, iskoristio svoj položaj kako bi im omogućio obavljanje apotekarske djelatnosti, iako je na tim područjima već postojao dovoljan broj apoteka u skladu s važećim geografskim i demografskim kriterijima.
Riječ je o kriterijima definisanim Pravilnikom o bližim uvjetima u pogledu prostora, opreme i kadra, kriterijima za osnivanje i obavljanje apotekarske djelatnosti u svim organizacionim oblicima, kao i načinu i postupku njihove verifikacije.
S druge strane, Sud je Halkića oslobodio optužbi iz druge tačke optužnice, ocijenivši da nije dokazano da je počinio krivično djelo koje mu se stavljalo na teret.
Tom tačkom optužnice Tužilaštvo je tvrdilo da je bivši ministar pogodovao jednoj privatnoj ginekološkoj ordinaciji s područja Velike Kladuše, odobrivši joj nastavak rada iako, prema navodima optužbe, u tom trenutku nije posjedovala licencu nadležne federalne, odnosno kantonalne komore iz oblasti zdravstva.
Tužilaštvo je smatralo da je takva licenca bila obavezna za nastavak obavljanja privatne prakse u skladu s Pravilnikom o uvjetima za obavljanje privatne prakse, grupne privatne prakse, kao i privatne prakse zasnovane na posebnom ugovoru sa zdravstvenom ustanovom u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Iz Kantonalnog tužilaštva USK podsjetili su da se radi o prvostepenoj i nepravosnažnoj presudi, te da obje strane u postupku imaju pravo žalbe.
– Tužilaštvo će, nakon što zaprimi pisani otpravak presude, razmotriti mogućnost ulaganja žalbe na oslobađajući dio presude – navedeno je u saopćenju.
O konačnom ishodu ovog predmeta odlučivat će drugostepeni sud nakon eventualnog ulaganja žalbi.
