Predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine (VSTV BiH) Sanin Bogunić komentarisao je za Klix.ba odluku Suda BiH da poništi odluku VSTV-a o poništenju imenovanja Elvedine Omerhodžić na funkciju tužiteljice Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo.
U svom komentaru na odluku Suda BiH, na koju ne postoji mogućnost redovnog pravnog lijeka, predsjednik VSTV-a kaže da "upravo sada dolazi do izražaja opasnost od primjene odredbi o integritetu, i sadašnjeg i budućeg Zakona o VSTV-u".
"Naime, izmjenama Zakona o VSTV-u iz 2023. godine, Vijeću, a i pravosuđu u cjelini, nametnute su zakonske obaveze prijave i provjere imovine na jedan sasvim novi način. Vijeće je poduzelo sve aktivnosti iz svoje nadležnosti da provede svoje zakonske obaveze i uz mnogo napora i zalaganja uspostavilo je Odjel za izvještaje i provjeru imovine. Za svaku pohvalu je što je 99% nosilaca pravosudnih funkcija i svi članovi Vijeća prijavilo svoju imovinu, na propisan način i ispoštovalo zadate rokove, te time pokazalo svoj lični integritet i integritet našeg pravosuđa u cjelini", kaže Bogunić.
Međutim, kako dodaje, evo već u implementaciji zakonskih odredbi o provjeri imovine, nailazimo na prepreke koje nisu u nadležnostima Vijeća, već zakonskog okvira, za koji je i Sud BiH sada u svojoj presudi kazao da nisu u skladu sa osnovnim ljudskim pravima, i to pravom na djelotvoran pravni lijek iz člana 13. Evropske konvencije o ljudskim pravima, kao i iz člana 6. Pravu na pravično suđenje.
"Dakle, odredbama važećeg Zakona o VSTV-u, imenovanom kandidatu, u slučaju negativne provjere, uopće nije dozvoljeno pravo na žalbu na ovakvu odluku, a ni VSTV-u nije data mogućnost bilo kakvog preispitivanja informacije o negativnom izvještaju koju donosi nadležni Odjel, već mu je samo ostavljena mogućnost da mora donijeti odluku o poništenju imenovanja", dodaje on.
Kako je istakao Bogunić, ove odredbe, čak i u rigidnijem obliku, nalaze se u prijedlogu novog Zakona o VSTV-u.
"S pravom se možemo upitati šta je cilj ovakvih odredbi, a sa sigurnošću već sada mogu reći da postoji opasnost od potpune blokade procesa imenovanja i efikasnosti svih postupaka pred pravosuđem BiH. Moj komentar je da se neostavljanjem bilo kakve mogućnosti da se neka odluka javnog organa može osporavati žalbom i u drugostepenom postupku, zaista predstavlja kršenje osnovnog ljudskog prava na djelotvoran pravni lijek, garantovan članom 13. Evropske konvencije o ljudskim pravima#, istakao je Bogunić.
Na kraju, još jednom je pozvao zakonodavce da prilikom donošenja ovakvih i sličnih zakonskih rješenja, koja mogu predstavljati ozbiljna kršenja ljudskih prava, prethodno konsultuju struku, te da tim rješenjima ne dovode u opasnost funkcionisanje pravosuđa kao trećeg stuba vlasti u demokratskom društvu.