EU je skoro iscrpila mogućnosti za kaznene mjere protiv Rusije i pažnja bloka treba da se preusmjeri na finansijsku i vojnu podršku Ukrajini, rekao je Joseph Borrell, šef diplomatije EU, u intervjuu za EURACTIV.
"Nema mnogo toga više da se uradi sa stanovišta sankcija, ali možemo da nastavimo da povećavamo finansijsku i vojnu podršku“, dodao je Borrell u Štokholmu, poslje sastanka ministara odbrane EU.
"Bilo bi čudno da je godinu dana nakon početka invazije ostalo mnogo više opcija. Koristili smo naš proces korak po korak u kontinuitetu", naglasio je.
Tokom prošle godine, EU je odobrila 10 rundi sankcija Moskvi sa ciljem da oteža finansiranje rata i iscrpi Rusiju u pogledu tehničke opreme i rezervnih dijelova za oružje koje koristi protiv Ukrajine.
"Godinu dana nakon invazije, stižemo do kraja ljestvice", priznao je Borrell odgovarajući na pitanje o sljedećim potencijalnim koracima koje bi blok mogao da preduzme.
"Odgovor je uvijek isti, nastavićemo da podržavamo Ukrajinu. Njoj je potrebno mnogo novca samo da bi mašinerija radila, država u ratu ima velike finansijske potrebe. To će zahtijevati mnogo napora sa naše strane a sankcije i vojna podrška nisu sve".
Borrell je istakao da su operacije na bojnom polju nešto o čemu će odlučivati Ukrajina, ali je obaveza Evrope da ih podrži, obezbjeđivanjem oružja i municije.
Evropa, prema njegovim riječima, ima finansijske kapacitete koje treba pretvoriti u vojne kapacitete i odvesti ih na liniju fronta, uz odgovarajuću obuku ukrajinskih vojnika
Milijarade za municiju
Da bi odgovorili na rastuće potrebe Ukrajine na bojnom polju prema izvjesnoj ruskoj proljetnoj ofanzivi, ministri odbrane EU su se načelno složili da krenu sa planovima za ubrzanje isporuke municije od 155 milimetara Ukrajini.
Borrell je predložio plan u tri kolosjeka kako bi se koristio novac koji je već dodijeljen Evropskom fondu za mir (EPF). Fond je već namijenio 3,6 milijardi eura za naoružavanjeUkrajine od početka invazije. Nedavno ga je dopunio sa dodatne 2 milijarde eura za 2023.
Plan, ako bude odobren, predviđa da se milijarda eura koristi za nadoknadu državama članicama za obezbjeđivanje municije i još milijardu eura za postavljanje zajedničkih naloga za nabavku.
Međutim, države članice tek treba da objelodane detalje o finansiranju masovne zajedničke kupovine municije.
"Za sada nam je potreban sporazum o 2 milijarde eura. Ako ovo ne bude dovoljno, onda ćemo se vratiti na to jer ne znamo koliko municije možemo da kupimo sa ove 2 milijarde eura. To zavisi od konačne cijene i isporuka, a potreba će se takođe mijenjati u skladu sa tokom rata“ kazao je Borrell.
Upitan da li bi planovi zajedničke nabavke za obezbjeđivanje brze isporuke municije mogli da idu dalje od artiljerijskih granata ka većem naoružanju, Borrell je rekao da bi EU "mogla da bude podjednako brza za druge potrebe".
"Danas imamo rat iscrpljivanja, sutra možemo imati rat kretanja, a onda će nivo potrošnje municije biti manji. Prilagođavamo se situaciji koja se stalno mijenja na terenu", pojasnio je Borrell.
Fond treba dopunjavati
Također je upozorio da će Evropskom mirovnom fondu biti potrebno više resursa za sve ostalo, "po cijelom svetu, pa i za Ukrajinu“, ako se zemlje članice EU dogovore da koriste dopunu municije u vrijednosti od 2 milijarde eura za Ukrajinu.
Upitan o tome kako bi EU mogla da izbjegne pristup "pomoći" morajući da s vremena na vrijeme dopunjuje fond, šef diplomatije EU je rekao da će zemlje članice morati da donesu odluku uskoro.
"Pitanje je da li želimo da nastavimo da koristimo ovaj alat za naoružavanje Ukrajine i kako podržavamo armije naših partnera, na primer, u Africi? Mnogo je obaveza", podvukao je Borelj.
Industrija se prilagođava
EU takođe traži zemlje van bloka da se pridruže njenim naporima, pri čemu je Norveška već izrazila interesovanje, a Kanada potencijalno voljna da se pridruži.
Međutim, zemlje članice su podijeljene oko toga da li da uključe zemlje koje nisu članice EU. Francuska se zalaže za korištenje udruženog finansiranja za nabavku municije proizvedene u EU.
Borrell ističe da prvu milijardu eura lako može da apsorbuje evropska industrija, jer ima evropske proizvođače koji mogu da proizvode ovu vrstu municije.
Odgovarajući na kritike da bi evropsko rješenje moglo biti malo u odnosu na treće zemalje poput SAD-a ili Velike Britanije, koje bi mogle brže da snabdjevaju municijom, Borrell je rekao da ako postoji jasna potražnja podržana novcem, onda će evropska industrija pokrenuti veću proizvodnju.
"Firme se prilagođavaju potražnji. Ako postoji jasna potražnja, industrija reaguje. Zato zajednička nabavka šalje snažan signal industriji, to je naša potražnja“, zaključio je on.
