Bosna i Hercegovina i dalje funkcioniše bez državnog budžeta, dok političari nastavljaju pretvarati javnost da rade na njegovom usvajanju. Dok jedni guraju, drugi koče, narod ostaje uskraćen za jasne odgovore, a rokovi za donošenje ključnih odluka nepoštovani.
Za ovu godinu državna kasa iznosi milijardu, 570 miliona i 500 hiljada maraka, a među najpogođenijima su institucije kulture od značaja za državu. Predviđeno je da im se iz budžeta dodijeli 7,9 miliona KM, no sredstva još uvijek nisu obezbijeđena. Budžet mora proći oba doma Parlamenta BiH, ali nijedan prijedlog još nije upućen u proceduru.
Sporna su tri pitanja, među kojima je i finansiranje kulturnih institucija. Pitanje koje traje decenijama ponovo je aktuelizovano, jer su sedam ustanova osnovane prije Dejtonskog sporazuma i po Ustavu BiH automatski prenesene na državni nivo. Ustav osigurava kontinuitet svih zakona, propisa i sudskih rješenja koja su bila na snazi u momentu stupanja Ustava na snagu, što znači da država ima obavezu finansiranja, imenovanja rukovodstva i upravljanja tim ustanovama.
Visoki predstavnik ranije je donio odluku kojom je privremeno regulisano funkcionisanje i finansiranje ovih ustanova, sa jasnim rokom od 60 dana da Vijeće ministara i Parlament BiH pripreme zakonske prijedloge. Rok je istekao, a parlamentarna procedura još nije pokrenuta.
Neizvršavanje odluka visokog predstavnika može imati pravne posljedice. U slučaju da se utvrdi da su odgovorni članovi Vijeća ministara ili drugi pojedinci aktivno sprječavali ili ignorisali ovu obavezu, Tužilaštvo BiH može pokrenuti postupak. Za kolektivnu neaktivnost institucija potrebno je dokazati individualnu odgovornost, što u praksi često izostaje, dok OHR može primijeniti sankcije poput smanjenja ovlasti.
Dok političari nastavljaju s odgađanjem i prebacivanjem krivice, kulturne institucije od državnog značaja ostaju na čekanju, a prijeti im propadanje, što ugrožava kulturno nasljeđe i stabilnost države.
