Bosna i Hercegovina i dalje ostaje jedna od rijetkih evropskih zemalja koja nije članica Jedinstvenog evropskog platnog prostora (SEPA), što na godišnjem nivou državu i građane košta više od 100 miliona eura.
Ova brojka postaje posebno značajna kada se uzme u obzir da doznake iz inostranstva čine gotovo 8% bruto domaćeg proizvoda i predstavljaju ključni finansijski izvor za stotine hiljada bh. porodica.
Gubitak na svakoj transakciji
U praksi, svaki transfer iz inostranstva u BiH podrazumijeva visoke troškove posredničkih banaka i naknade koje znatno umanjuju stvarni iznos koji primaju korisnici. Primjerice, na uplatu od 1.000 eura, primatelj u BiH u prosjeku dobije samo 947 eura, dok ostatak odlazi na bankarske provizije i posredničke naknade. Kada BiH postane članica SEPA-e, troškovi posredničkih banaka bi potpuno nestali, a korisnici bi primali oko 993 eura od iste transakcije.
“Ovo nije samo statistika, već realna ekonomija koja direktno pogađa građane i privredu. Svaka izgubljena marka znači manje investicija, potrošnje i socijalne stabilnosti,” upozorava ekonomski analitičar.
Napredak na institucionalnom planu
U posljednjih godinu dana zabilježen je značajan pomak ka članstvu u SEPA-i. Centralna banka BiH pripremila je predaplikaciju, dok su oba entiteta i FBiH i RS donijela ključne zakone iz oblasti fiskalne politike i platnog prometa. Federacija BiH je usvojila Zakon o platnim uslugama, Zakon o elektronskom novcu, izmjene Zakona o bankama i mikrokreditnim društvima, dok RS još uvijek vodi javnu raspravu o svom nacrtu Zakona o platnim uslugama. Tek nakon formalnog usvajanja i potvrde zakona, Centralna banka BiH može kompletirati aplikaciju za SEPA članstvo.
Ekonomija dijaspore: motor bh. finansija Podaci Centralne banke BiH za devet mjeseci 2025. pokazuju da je iz dijaspore u BiH stiglo više od tri milijarde konvertibilnih maraka ličnih doznaka. Ove doznake predstavljaju značajan faktor stabilnosti domaće ekonomije, a smanjenje transakcijskih troškova kroz SEPA članstvo direktno bi povećalo kupovnu moć građana i smanjilo troškove poslovanja bh. kompanija.
Politički i ekonomski značaj
Stručnjaci ističu da SEPA članstvo nije samo tehničko pitanje, već strateški korak ka potpunoj integraciji BiH u evropski ekonomski prostor. “Smanjenje transakcijskih troškova će podići konkurentnost domaćih kompanija, ojačati doznake dijaspore i osnažiti fiskalnu stabilnost. Nečlanstvo nas košta milione, ali i kredibilitet u evropskom finansijskom sistemu,” komentira ekonomski analitičar.
Svjetska banka procjenjuje da su naknade u zemljama koje nisu članice SEPA šest puta veće nego u zemljama članicama. BiH, koja čeka zeleno svjetlo za punopravno članstvo, na taj način direktno gubi priliku da značajno uštedi i poboljša standard građana.
Dok zakonske procedure teku sporo, stvarni trošak nečlanstva u SEPA-i raste. Jasno je da što duže BiH odgađa formalizaciju aplikacije, veći je finansijski udar na domaću ekonomiju i dijasporu koja šalje svoje doznake.
