Bosna i Hercegovina je u prvih šest mjeseci ove godine za uvoz flaširane vode izdvojila više od 20,6 miliona KM, uprkos činjenici da raspolaže jednim od najkvalitetnijih i najizdašnijih rezervata pitke vode u regionu. Ovaj paradoks još jednom otvara pitanje zašto domaći vodni resursi ostaju nedovoljno iskorišteni, dok tržištem dominiraju uvozni brendovi.
Tokom prvog polugodišta u zemlju je uvezeno 34,45 miliona litara flaširane vode, ukupne vrijednosti 20,64 miliona KM. Iako je uvoz neznatno manji nego u istom periodu prošle godine, količine i dalje ukazuju na snažnu zavisnost domaćeg tržišta od stranih proizvođača.
Najveći dio uvoza dolazi iz Srbije, odakle je stiglo gotovo 19,7 miliona litara vode vrijednih više od 10 miliona KM. Slijedi Hrvatska sa 11,47 miliona litara vrijednih 6,52 miliona KM, dok je iz Slovenije uvezeno gotovo tri miliona litara u vrijednosti od 3,72 miliona KM. Manje količine uvezene su iz Italije, Njemačke, Turske, Kosova, Belgije i Finske.
Posebno je zanimljivo da pojedini dijelovi Bosne i Hercegovine, koji raspolažu izuzetno bogatim izvorima visokokvalitetne pitke vode, nemaju razvijenu industriju flaširanja. To ukazuje da samo postojanje prirodnog resursa nije dovoljno za razvoj konkurentne proizvodnje, već da su potrebni ulaganja, razvijena distributivna mreža, pristup tržištu i dugoročna strategija razvoja prehrambene industrije.
Ekonomisti upozoravaju da na potrošačke navike značajno utiču marketinške kampanje međunarodnih proizvođača, dok domaći brendovi često nemaju dovoljno prostora niti finansijske snage da izgrade prepoznatljivost kod kupaca. Zbog toga značajan dio novca koji bi mogao ostati u domaćoj privredi završava kod stranih proizvođača.
Istovremeno, podaci pokazuju da Bosna i Hercegovina povećava izvoz flaširane vode. U prvih šest mjeseci ove godine na strana tržišta plasirano je 53,35 miliona litara vode u vrijednosti od 7,57 miliona KM, što predstavlja rast od približno 30 posto u odnosu na isti period prošle godine.
Najveći dio izvoza završio je na tržištu Hrvatske, gdje je isporučeno više od 43 miliona litara vode, dok su značajne količine izvezene i u Srbiju, Sloveniju i Crnu Goru.
Iako izvoz bilježi rast, njegova finansijska vrijednost i dalje je višestruko manja od vrijednosti uvezene vode. To znači da Bosna i Hercegovina, uprkos bogatim prirodnim resursima i rastu izvoza, i dalje ostvaruje značajan trgovinski deficit u ovom segmentu prehrambene industrije.
Stručnjaci smatraju da bi veća ulaganja u domaću proizvodnju, razvoj novih pogona za flaširanje, jačanje domaćih brendova i sistemska podrška izvozu mogli doprinijeti boljem iskorištavanju jednog od najvrijednijih prirodnih resursa kojima Bosna i Hercegovina raspolaže.
