Bošnjaci u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) ostali su, barem privremeno, bez jedne od najvažnijih rukovodećih pozicija u ovoj policijskoj agenciji, što dodatno produbljuje već postojeći problem nacionalnog disbalansa u njenom vrhu.
Nakon što je 20. januara ove godine u penziju otišao dugogodišnji šef Kriminalističko-istražnog odjela (KIO) SIPA-e Suad Hasanović, njegovo mjesto ostalo je zvanično upražnjeno. Međutim, kako se saznaje iz nezvaničnih izvora unutar agencije, rukovođenje ovim izuzetno važnim sektorom faktički je preuzeo kadar koji ne pripada narodu kojem ta pozicija, prema ustaljenoj praksi i nacionalnom balansu, pripada.
Naime, umjesto da na čelo KIO-a bude imenovan Bošnjak, direktor SIPA-e Darko Ćulum je, bez formalnog rješenja i isključivo usmenom odlukom, ovlasti prenio na Igora Kujaču, koji je inače šef odsjeka za borbu protiv organiziranog kriminala. Kujača je, prema dostupnim informacijama, Srbin.
Ovakav potez izazvao je ozbiljne reakcije unutar SIPA-e, jer se radi o poziciji koja je ključna u lancu zapovijedanja i operativnog rukovođenja kriminalističkim istragama na državnom nivou. Posebno je sporno to što je odluka donesena usmeno, bez ikakvog formalnog akta, čime se dodatno otvara pitanje zakonitosti i transparentnosti postupanja rukovodstva agencije.
Time Bošnjaci ostaju bez važne karike u vrhu SIPA-e, jer je direktor agencije Darko Ćulum Srbin, njegov zamjenik Dragan Andrić također Srbin, dok bi upravo pozicija šefa Kriminalističko-istražnog odjela trebala pripadati Bošnjacima kako bi se očuvao minimalni nacionalni balans u rukovođenju.
Prema nezvaničnim informacijama Raporta, ovu poziciju je trebao preuzeti jedan od glavnih inspektora SIPA-e Amer Veiz. Međutim, zasad nije poznato šta se u međuvremenu desilo, zbog čega je došlo do promjene plana i zašto se Ćulum odlučio da ovlasti, makar i privremeno, prebaci na Kujaču.
Raport je kratko kontaktirao direktora SIPA-e Darka Ćuluma, koji je naveo da „još niko nije imenovan“ na poziciju šefa KIO-a. Ipak, informacije iz same agencije govore suprotno – da Kujača već obavlja ovu funkciju u praksi.
Problem se, međutim, ne završava na ovom slučaju. Bošnjaci su ostali i bez pozicije šefa Specijalne jedinice SIPA-e. Nakon odlaska Enesa Karića na čelo Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH (DKPTBiH), ovu dužnost preuzeo je Dalibor Milošević, također Srbin, iako je i ova funkcija pripadala Bošnjacima.
Raport je još krajem prošle godine upozoravao na ozbiljan nacionalni disbalans ne samo u SIPA-i, već i u drugim policijskim agencijama na državnom nivou. Taj problem se dodatno produbljuje masovnim odlascima u penziju, koji disproporcionalno pogađaju bošnjački kadar.
Prema projekcijama penzionisanja, tokom ove godine SIPA-u će napustiti ukupno 495 policijskih službenika. Od tog broja, čak 354 su Bošnjaci, dok u penziju odlazi 105 Srba i 36 Hrvata. Većina tih penzionisanja već je realizovana.
Osim Suada Hasanovića, naredne godine u penziju odlaze i dva viša inspektora – Elvir Ademović i Zijad Landžo – kao i još tri glavna inspektora, svi iz reda bošnjačkog naroda.
Do kraja naredne godine SIPA-u će napustiti i načelnik Regionalnog ureda Sarajevo Edin Malkić, šef unutrašnje kontrole Jasmin Gogić, te načelnik Regionalnog ureda Tuzla Damir Muhedinović. Riječ je o iskusnim glavnim inspektorima koji su godinama nosili ključne operativne i nadzorne funkcije.
Rješenje o penzionisanju dobio je i Edin Kahrimanović, dugogodišnji predsjednik Sindikata SIPA-e, koji je u proteklim godinama bio jedan od rijetkih glasova koji su se otvoreno borili za prava policijskih službenika i državnih zaposlenika.
SIPA-u će uskoro napustiti i Vahidin Šahinpašić, načelnik Odjela za ratne zločine, koji je u međuvremenu konkurisao za poziciju zamjenika direktora Federalne uprave policije (FUP).
Sve navedeno otvara ozbiljna pitanja o budućem nacionalnom balansu, kadrovskoj politici i zakonitosti donošenja odluka u jednoj od najvažnijih policijskih institucija u Bosni i Hercegovini – instituciji koja bi, barem formalno, trebala biti iznad političkih i etničkih kalkulacija.
