Britanski strateški dokument, koji su izradili viši sigurnosni stručnjaci pod vodstvom Lorda Georgea Robertsona, upozorava na indirektnu rusku agresiju na Balkanu, sa Srbijom kao centrom obavještajnih, paravojnih i ekonomskih operacija. U dokumentu se također spominju Albanija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija kao mjesta gdje Moskva namjerava proširiti svoj utjecaj. Analiza dolazi u vrijeme kada su izjave i potezi premijera Edija Rame, uključujući sastanak s Putinovim glavnim saveznikom, Aleksandrom Lukašenkom, izazvali zabrinutost među zapadnim partnerima. Izvještaj odražava porast proruskih dezinformacija u mainstream medijima i naglašava da Rusija koristi Srbiju za snabdijevanje oružjem, regrutiranje boraca i organiziranje obavještajnih mreža u regiji. Dokazi iz krize u Banjskoj na Kosovu i pokušaja puča u Crnoj Gori pokazuju da Balkan ostaje jedno od najranjivijih sigurnosnih žarišta u Evropi. U tom kontekstu, Britanija traži novu lidersku ulogu i traži od zemalja regije da se jasno pozicioniraju na euroatlantskoj strani.
Nedavno objavljeni britanski strateški dokument grupe viših sigurnosnih stručnjaka navodi da je Rusija proširila svoje pipke na Balkan i da se upušta u indirektnu agresiju protiv saveznika NATO-a u regiji. Dokument je potpisao bivši šef NATO-a lord George Robertson, jedna od najutjecajnijih ličnosti u euroatlantskoj sigurnosnoj arhitekturi.
Britanski dokument: Ruski pipci na Balkanu također pogođeni
U glavnoj analizi, Robertson poziva Veliku Britaniju da preuzme vodeću ulogu na Balkanu kako bi obuzdala ono što on naziva "ruskom indirektnom agresijom", koja se širi kroz političke, ekonomske i paravojne mreže. Prema materijalu, Srbija i Bosna i Hercegovina ostaju najjače tačke ruskog uticaja, dok se članice NATO-a Albanija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija također spominju kao zemlje u kojima Moskva nastoji otvoriti koridore uticaja.
Britanski stavovi dolaze u vrijeme kada su izjave albanskog premijera Edija Rame izazvale osjetljive sumnje među saveznicima. Spominjanje nekih proruskih stavova u intervjuima i sastanak s predsjednikom Bjelorusije, Aleksandrom Lukašenkom, najbližim saveznikom Vladimira Putina, tokom samita u Azerbejdžanu, pokrenuli su pitanja o pozicioniranju Tirane u današnjem geopolitičkom kontekstu. Sastanku je prisustvovao i predsjednik Ujedinjenih Arapskih Emirata, Mohammed bin Zayed.
U istom smislu, neki vodeći mediji su se nedavno pojavili kao otvoreni pristalice ruskog narativa, napadajući ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i šireći materijal koji potiče iz propagandnog aparata Kremlja. Dijelovi ovih narativa imaju tendenciju da iskrivljuju stvarnost rata, uključujući lažne tvrdnje o stanovništvu Ukrajine ili geopolitici sukoba.
Britanski materijal detaljno navodi da Rusija održava snažno obavještajno prisustvo i paravojne kapacitete u Srbiji. Beograd je ključni dobavljač ruskog i kineskog oružja Evropi i direktni partner Moskve u obavještajnim operacijama usmjerenim na suzbijanje širenja NATO-a na Balkanu. Srbija je također centralno tranzitno čvorište za dobrovoljce koji se pridružuju ruskim okupacionim snagama u Ukrajini; neke od njih zatim regrutuju ruske obavještajne službe. Ruski humanitarni centar u Nišu godinama služi kao operativna baza i pokriće za strateške aktivnosti Moskve u regiji.
Nakon početka ruske agresije protiv Ukrajine u februaru 2022. godine, britanska vlada je identificirala Zapadni Balkan kao područje ranjivo na povećano rusko miješanje. Zamjenik britanskog premijera David Lammy izrazio je sličnu zabrinutost, naglašavajući potrebu za kontinuiranim praćenjem i angažmanom.
Na Kosovu je saradnja Srbije s Rusijom proizvela najopasniju sigurnosnu krizu u Evropi izvan ukrajinskog fronta. U paravojnom napadu u Banjskoj u septembru 2023. godine, koji su izveli naoružani ekstremisti s direktnim vezama s Vučićevom vladom, poginule su tri osobe, uključujući i jednog kosovskog policajca. Pokreti srpskih trupa prema granici podstakli su strahove od moguće intervencije, što je izazvalo snažnu javnu osudu Bidenove administracije.
U Crnoj Gori, članici NATO-a od 2016. godine, srpsko-ruski utjecaj ostaje dubok i ukorijenjen. Od pokušaja puča 2016. godine, koji su dijelom orkestrirali ruski i srbijanski operativci, zemlja se suočava s povećanom aktivnošću političkih i ekonomskih mreža povezanih s Kremljem. Kao i u Srbiji, kompanije u ruskom vlasništvu ovdje posluju kako bi zaobišle sankcije i održale ekonomski i medijski utjecaj.
Ovi događaji potvrđuju britansku analizu: Rusija ne samo da ima za cilj stvaranje lokalne nestabilnosti, već nastoji i ugroziti euroatlantske saveze i stvoriti prostore utjecaja u slabim političkim i institucionalnim područjima. Balkan ostaje jedan od tih prostora, a Albanija nije izuzetak. Porast prokremljskih glasova, nekontrolirana diplomatska bliskost i nedostatak strateške transparentnosti stvaraju otvoren teren za stranu intervenciju.
Britanski materijal je jasan poziv na preispitivanje sigurnosnih politika u regiji i upozorenje balkanskim vladama. U tom kontekstu, potrebno je da se i Tirana nedvosmisleno pozicionira kao punopravni saveznik Zapada i izbjegne svaki potez koji bi se mogao protumačiti kao odstupanje od euroatlantske ose.
