Velika Britanija je od početka oktobra pojačala kontrolu nad stranim utjecajima unutar svoje teritorije, uvodeći strože propise u okviru Zakona o nacionalnoj sigurnosti iz 2023. godine.
Novi sistem registracije stranog utjecaja (Foreign Influence Registration System – FIRS), koji je u funkciji od 1. jula 2025., od sada omogućava javnu evidenciju kompanija angažovanih da zastupaju interese stranih država.
U novom britanskom registru, među prvima se našla i Republika Srpska, što otvara ozbiljna pitanja o lobiranju i političkom djelovanju unutar Ujedinjenog Kraljevstva. Dvije kompanije, CGC reSolutions Ltd i Groze Consulting Limited, zvanično su prijavile da ih je angažovala RS, dok je na njenom čelu predsjednik Milorad Dodik.
Iz britanske vlade poručuju da je neregistriranje aktivnosti koje uključuju zastupanje stranih država krivično djelo, s kaznom do pet godina zatvora. Poseban naglasak stavljen je na zemlje poput Rusije i Irana, koje su označene kao prijetnja nacionalnoj sigurnosti. Ova mjera dolazi u kontekstu sve prisutnijeg straha od stranog političkog utjecaja i pokušaja manipulacije demokratskim procesima.
RS u fokusu Londona
Prema podacima dostupnim u registru, RS je angažovala CGC reSolutions s ciljem “otvaranja i razvijanja diskretnog kanala komunikacije između Vlade RS i britanskih vlasti”, te uključivanja RS u politički dijalog o pitanjima vezanim za Dejtonski sporazum i buduće sporazume unutar Bosne i Hercegovine. Sličnu funkciju ima i Groze Consulting, kojim upravlja Sir Dominick Chilcott, bivši britanski diplomata s iskustvom u Iranu, Irskoj i Turskoj.
CGC reSolutions vodi Charles Crawford, diplomata sa iskustvom u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori i Poljskoj. Stručnjaci ocjenjuju da angažman ovih firmi ukazuje na strateško planiranje Republike Srpske u međunarodnom prostoru, ali i na rizik od percepcije da se radi o političkom lobiranju u korist strane države, što Britanci strogo sankcioniraju.
Susret u Sočiju dan nakon registracije
I dok britanske institucije uvode stroge mjere i upozoravaju na krivične posljedice neprijavljenog djelovanja, Milorad Dodik je jučer boravio u Sočiju na sastanku s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom. Ovaj susret dolazi samo dan nakon što je Republika Srpska javno evidentirana u britanskom registru stranog utjecaja.
Analitičari upozoravaju da Dodik gotovo na mjesečnoj razini održava kontakte s Kremljom, pokušavajući produbiti političke i ekonomske veze sa zemljom koja je pod snažnim međunarodnim sankcijama. Pitanje koje se postavlja je u kojoj mjeri ovakvi kontakti mogu utjecati na međunarodni imidž Bosne i Hercegovine i kakve implikacije imaju za unutrašnju politiku Velike Britanije.
Britanski odgovor na skriveni utjecaj
Ministar sigurnosti Velike Britanije Dan Jarvis jasno je poručio da zemlja neće tolerirati prikriveni strani utjecaj u svom političkom sistemu. Registracija Republike Srpske u FIRS sugerira da se aktivnosti unutar Ujedinjenog Kraljevstva, koje uključuju lobiranje i političku komunikaciju u ime stranih država, moraju transparentno prikazivati. Nepoštivanje ovog sistema više nije samo formalnost – zakonske odredbe predviđaju ozbiljne kazne, uključujući višegodišnje zatvorske termine.
Britanski eksperti za sigurnost ocjenjuju da ovakvi registri ne služe samo za kaznene mjere, već i kao upozorenje stranim entitetima da je Ujedinjeno Kraljevstvo svjesno svih pokušaja utjecaja na svoju demokratiju. U tom kontekstu, Republika Srpska se našla na posebno osjetljivoj poziciji, balansirajući između međunarodnih kontakata i zakonskih ograničenja.
Dok Velika Britanija pooštrava mehanizme kontrole nad stranim utjecajem, RS nastavlja intenzivne kontakte s Moskvom, što dodatno komplikuje međunarodni politički pejzaž. Pitanje transparentnosti i zakonitosti stranih lobiranja postaje ključno ne samo za britanske vlasti, nego i za međunarodnu percepciju Bosne i Hercegovine. U fokusu ostaje činjenica da se politika male entitetske jedinice poput RS sada sukobljava s globalnim standardima demokratskog nadzora i sigurnosnim protokolima zemalja poput Velike Britanije.
