Broj oboljelih od bruceloze u Federaciji Bosne i Hercegovine naglo raste, a zdravstveni i veterinarski stručnjaci upozoravaju da situacija postaje sve ozbiljnija. Posebnu zabrinutost izaziva činjenica da su među zaraženima i djeca, dok je najveći broj slučajeva zabilježen na području Srednjobosanskog kantona.
Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo FBiH, u prva četiri mjeseca ove godine registrovan je 51 slučaj bruceloze, što predstavlja značajan porast u odnosu na isti period prošle godine, kada je evidentirano 20 oboljelih.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača mlijeka i mesa SBK Amir Bulut upozorava da je stvarni broj zaraženih i veći, te navodi da je samo tokom maja na području ovog kantona prijavljeno još 28 slučajeva, dok je početkom juna potvrđena zaraza kod jednog djeteta.
“Stanje je alarmantno. Pacijenti se ne liječe samo u Travniku, već i u Sarajevu i Zenici”, rekao je Bulut.
Kao jedan od glavnih uzroka širenja bolesti navodi nedostatak kontrole nad proizvodnjom i prometom mlijeka i mesa izvan sistema organizovanog otkupa. Takva domaćinstva često ne prolaze obavezne veterinarske preglede, što povećava rizik od širenja zaraze među životinjama i ljudima.
Najkritičnija situacija, prema njegovim riječima, trenutno je u Vitezu, Jajcu, Fojnici i Kiseljaku. U pojedinim slučajevima zaraza se proširila nakon konzumacije sirovog kozjeg mlijeka, dok su na više farmi otkrivene zaražene životinje koje su morale biti uklonjene.
Iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH ističu da je bruceloza i dalje najčešća zoonoza u Federaciji BiH. Riječ je o bakterijskoj bolesti koja se prenosi sa životinja na ljude, najčešće putem nepasterizovanog mlijeka i mliječnih proizvoda ili direktnim kontaktom sa zaraženim životinjama.
Simptomi uključuju povišenu temperaturu, pojačano znojenje, bolove u mišićima i zglobovima, iscrpljenost i opću slabost. Ukoliko se bolest ne prepozna i ne liječi na vrijeme, može izazvati ozbiljne komplikacije koje pogađaju zglobove, srce i druge organe.
Nadležne institucije zbog toga pozivaju građane da izbjegavaju konzumaciju nepasterizovanih proizvoda te da se strogo pridržavaju higijenskih i zaštitnih mjera prilikom rada sa životinjama. Istovremeno se traži pojačan inspekcijski nadzor i dosljednija kontrola stočarstva kako bi se zaustavilo dalje širenje zaraze.
