BUDUĆNOST OHR-a POD ZNAKOM PITANJA: Ističe budžetska godina, a finansiranje za naredni period još neizvjesno
Dok se međunarodna zajednica suočava s procesom izbora novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, nad Uredom visokog predstavnika (OHR) nadvija se još jedno važno pitanje – kako će ova institucija biti finansirana nakon isteka tekuće budžetske godine.
Prema dostupnim informacijama, budžetska godina OHR-a završava krajem juna, odnosno 30. juna, dok nova počinje 1. jula i traje do kraja juna naredne godine. Iako se radi o ključnom pitanju za nastavak rada institucije koja već tri decenije igra značajnu ulogu u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini, odgovori o osiguranju sredstava za naredni period zasad izostaju. Prema pisanju medija, iz OHR-a nisu željeli komentarisati hoće li finansijska konstrukcija za narednu budžetsku godinu biti zatvorena na vrijeme.
Na novinarske upite odgovoreno je da se sve raspoložive informacije nalaze na zvaničnoj internet stranici OHR-a. Međutim, upravo ta stranica više ne sadrži detaljne podatke o procentualnom učešću država donatora u finansiranju ove institucije, što je ranije bila ustaljena praksa.
Budžet od gotovo šest miliona eura
Prema posljednjim dostupnim podacima, trenutni budžet OHR-a iznosi 5.857.618 eura. Taj novac koristi se za finansiranje rada međunarodnog i domaćeg osoblja, administrativnih troškova, regionalnih kancelarija te aktivnosti koje ova institucija provodi u Bosni i Hercegovini. Ranije objavljeni podaci pokazuju da najveći dio sredstava dolazi iz Evropske unije, koja osigurava približno polovinu ukupnog budžeta OHR-a. Sjedinjene Američke Države učestvuju sa oko 20 posto, Japan sa deset posto, Ujedinjeno Kraljevstvo sa približno pet posto, Kanada sa četiri posto, dok ostatak osiguravaju druge države i međunarodni partneri, uključujući članice Organizacije islamske saradnje.
Ruska Federacija je prije nekoliko godina obustavila finansiranje OHR-a nakon što je napustila rad Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC). Do tada je učestvovala sa oko jedan posto ukupnih sredstava.
Finansiranje odvojeno od izbora novog visokog predstavnika?
Više sagovornika tvrdi da pitanje finansiranja nije povezano s procesom izbora novog visokog predstavnika. Ipak, teško je zanemariti činjenicu da se oba procesa odvijaju gotovo istovremeno.
Podsjetimo, Christian Schmidt podnio je ostavku nakon snažnih pritisaka iz Washingtona, dok se u diplomatskim krugovima vode intenzivne konsultacije o njegovom nasljedniku. Schmidtov mandat od samog početka osporavale su vlasti Republike Srpske, koje su tvrdile da njegovo imenovanje nije potvrđeno u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija te da zbog toga nema puni legitimitet. Bez obzira na političke kontroverze koje su obilježile njegov mandat, OHR je nastavio djelovati koristeći ovlaštenja proistekla iz Dejtonskog mirovnog sporazuma i takozvanih bonskih ovlasti.
Šta ako Amerika smanji podršku?
Jedno od najvažnijih pitanja jeste šta bi se dogodilo ukoliko bi Sjedinjene Američke Države odlučile smanjiti ili potpuno obustaviti finansiranje OHR-a.
Prema navodima izvora iz diplomatskih krugova, odgovor koji se može čuti među članicama Upravnog odbora PIC-a glasi da bi se "morao pronaći način" da se nedostatak sredstava nadoknadi.
Takav scenario više se ne smatra nemogućim, posebno nakon poruka koje je posljednjih mjeseci slao američki državni sekretar Marco Rubio. On je više puta isticao da će buduća američka vanjska politika biti vođena isključivo nacionalnim interesima Sjedinjenih Američkih Država.
„Naša vanjska politika isključivo je usmjerena na nacionalni interes SAD-a – na odbranu naše zemlje, našu sigurnost, ekonomsku sigurnost i vitalnost naše ekonomije, naš suverenitet i našu budućnost“, poručio je Rubio. Takav pristup znači da će Washington pažljivije procjenjivati opravdanost svakog izdvajanja u inostranstvu i očekivati konkretne rezultate od institucija koje finansira.
Interes SAD-a za Bosnu i Hercegovinu
Ipak, analitičari smatraju da Bosna i Hercegovina ostaje važna za američku vanjsku politiku iz nekoliko razloga.
Prije svega, Sjedinjene Američke Države i dalje Dejtonski mirovni sporazum smatraju jednim od svojih najznačajnijih diplomatskih uspjeha nakon Hladnog rata. Očuvanje stabilnosti Bosne i Hercegovine i njenog teritorijalnog integriteta stoga ostaje dio američkih strateških interesa.
Istovremeno, Washington posljednjih godina pokazuje interes za jačanje ekonomskog prisustva u Bosni i Hercegovini kroz ulaganja američkih kompanija i razvoj novih poslovnih projekata. Zbog toga se u diplomatskim krugovima može čuti ocjena da bi buduće finansiranje međunarodnih institucija moglo biti povezano s njihovom sposobnošću da doprinesu stabilnom i predvidivom poslovnom ambijentu.
Kako danas izgleda OHR?
Prema podacima dostupnim na zvaničnoj stranici OHR-a, u toj instituciji trenutno radi 21 strani državljanin. Od tog broja, 17 su diplomate koje su delegirale njihove matične države, dok ostatak čine međunarodni službenici angažovani na različitim poslovima. Pored međunarodnog osoblja, OHR zapošljava i 80 domaćih radnika koji obavljaju administrativne, pravne, stručne i tehničke poslove.
Institucija je organizovana kroz pet osnovnih organizacionih cjelina:
Pravni odjel;
Odjel za politička pitanja i fiskalnu politiku;
Odjel za komunikacije;
Odjel za reforme i transformaciju;
Regionalnu kancelariju u Banjoj Luci.
Hoće li OHR ući u novu fazu?
Trideset godina nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, OHR se nalazi na svojevrsnoj prekretnici. Istovremeno se odlučuje o novom visokom predstavniku, preispituje model finansiranja institucije i procjenjuje njena buduća uloga u Bosni i Hercegovini.
Hoće li međunarodna zajednica nastaviti podržavati OHR u dosadašnjem obimu ili će uslijediti redefinisanje njegovih nadležnosti i finansijskog okvira, moglo bi postati jasno već u narednim sedmicama.
Do tada ostaje otvoreno pitanje: ulazi li OHR u novu fazu svog djelovanja ili se međunarodna zajednica polako priprema za drugačiji model prisustva u Bosni i Hercegovini? Odgovor na to pitanje mogao bi značajno odrediti političku budućnost zemlje u godinama koje dolaze.
