- Čak i ako Bosna i Hercegovina dobije skenere i nove tehnologije za elektronsko brojanje glasova, oni neće značiti mnogo, jer će se utvrđivanje rezultata i dalje obavljati kao i do sada.
Potrebno izmijeniti Izborni zakon BiH
Naime, kako su nam indirektno priznali u Centralnoj izbornoj komisiji BiH, da bi se izborni rezultati mogli utvrđivati pomoću novih tehnologija, potrebno je izmijeniti Izborni zakon BiH.
To u praksi znači da, ako se kojim slučajem ručno brojanje i elektronsko brojanje na narednim izborima u oktobru ove godine ne budu slagali, u obzir se uzima samo ručno brojanje, jer je tako propisano Izbornim zakonom.
Pitanja na ovu temu smo CIK-u poslali u petak, 13. februara, ali nam do zaključenja broja nije stigao pismeni odgovor, već nam je samo usmeno potvrđeno, nakon što smo pozvali CIK i pitali da li će nam stići odgovor, da će se brojati onako kako je utvrđeno Izbornim zakonom.
Šta kaže Izborni zakon
Oni su nas uputili na Izborni zakon, na peto poglavlje, gdje je izričito navedeno da se izborni rezultati utvrđuju ručnim brojanjem glasova.
Prema odredbama Izbornog zakona BiH, u članovima od 5.22 do 5.27 propisano je kako se broje glasovi - ručno na biračkim mjestima ili na centralnoj lokaciji koju odredi CIK BiH. Takođe, propisano je kako se glasa u inostranstvu, ali odredaba o novim tehnologijama nema.
Da li su milioni potrošeni uzalud?
CIK bi mogla uvesti pravilo da se nove tehnologije nađu na biračkim mjestima, ali nam je objašnjeno da bez izmjena Izbornog zakona one formalno ne mogu biti korištene za utvrđivanje rezultata, pa se može postaviti pitanje zašto se onda izdvaja više desetina miliona maraka za njihovo nabavljanje.
Osim toga, zanimljivo je i to da će BiH, po svemu sudeći, uzalud nabaviti i biometrijske skenere za identifikaciju birača, jer ni oni nisu predviđeni Izbornim zakonom BiH.
Naime, član 5.12, stav četiri, navodi da se identitet birača utvrđuje pomoću lične karte, pasoša ili vozačke dozvole. Skeneri i biometrijska sredstva za identifikaciju nisu navedeni. Čak i ako CIK propiše da se ova sredstva koriste na biračkim mjestima, za identifikaciju birača važna je samo identifikacija koju priznaje Izborni zakon - lične karte, pasoši ili vozačke dozvole.
Političke opstrukcije
Otkad je počela priča o uvođenju novih tehnologija radi zaštite integriteta izbornog procesa, počele su političke opstrukcije da se one ne uvedu. Iako nijedan politički subjekt nije bio eksplicitno protiv, blokirano je usvajanje odredaba o finansiranju nabavki ove opreme.
Na kraju je do njihovog uvođenja došlo nametanjem od strane OHR-a, koji je omogućio da se ova oprema nabavi iz sredstava dobiti Centralne banke BiH, u visini od 112 miliona maraka. Prema zvaničnim podacima CIK-a, cijena nabavke novih tehnologija bila bi oko 80 miliona maraka sa PDV-om, a tenderski postupak je u toku.
Međutim, političke opstrukcije se očigledno i dalje nastavljaju, jer BiH, čak i ako kupi nove tehnologije, neće ih moći primijeniti za utvrđivanje izbornih rezultata na narednim izborima.
Sumnje u izbornu regularnost
Podsjećanja radi, Delegacija EU je u nekoliko navrata objašnjavala javnosti da su često od bh. građana čuli da su nezadovoljni što nakon svakog izbornog ciklusa postoji sumnja u izbornu regularnost, pa su zbog toga odlučili da pomognu uvođenju novih tehnologija, kako bi se ovaj problem riješio. EU je, zajedno s Ambasadom SAD, u proteklom periodu finansirala pilot-projekt koji je testirao kako bi u praksi funkcionisalo glasanje uz nove tehnologije. Ovom projektu pomogli su i OEBS, Vijeće Evrope i još nekoliko zemalja i organizacija.
Odstupanje između ručnog brojanja i brojanja elektronskim putem
Međutim, da pokušajima opstrukcija i obesmišljavanja svega u BiH što može dovesti do jačanja povjerenja građana nema kraja, najbolje pokazuje i izvještaj CIK-a nakon sprovedenog pilot-projekta na prošlim izborima, jer je i CIK priznao da je odstupanje između ručnog brojanja i brojanja elektronskim putem iznosilo dva odsto.
"Digitalno poređenje elektronskih i ručnih rezultata, kako bi se uočile bilo kakve razlike veće od dva odsto, pokazalo je male razlike između dva skupa rezultata, koje nisu prelazile dva odsto, potvrđujući da potpuno ručno brojanje nije potrebno za naredne izbore", naveli su u izvještaju nakon sprovedenog pilot-projekta.
Ovdje nije samo problematično to što je dokazano da postoji greška u brojanju od dva odsto, već i to da se kao rješenje ne vidi ponavljanje izbora na tim biračkim mjestima, već samo prihvatanje jednog od dva načina brojanja kao službeno.
CIK se, po svemu sudeći, nalazi pod velikim političkim pritiskom najvažnijih stranaka u BiH, koje po svaku cijenu žele spriječiti sprečavanje manipulacija na izborima, što ne čudi, imajući u vidu da je BiH, prema listama koje godišnje pravi "Transparency International", jedna od najkorumpiranijih zemalja Evrope.
