Od 1. januara 2026. godine, Bosna i Hercegovina ulazi u novu realnost trgovine sa Evropskom unijom. Mehanizam za prekogranično prilagođavanje emisija ugljika – poznat kao CBAM – postaje obavezna barijera za sve bh. kompanije koje žele zadržati pristup tržištu EU. Riječ je o mehanizmu kojim Evropska unija uvodi takse na uvoz proizvoda iz zemalja koje nemaju vlastiti sistem trgovine emisijama ugljika (ETS), s ciljem smanjenja globalnog zagađenja i očuvanja konkurentnosti svojih industrija.
CBAM kao prijetnja industriji i radnim mjestima
"CBAM je ozbiljan izazov zbog kojeg se na državnom nivou mora djelovati brzo i odlučno. U suprotnom, tisuće radnih mjesta biće ugrožene, a izvoz bh. industrije drastično će pasti", upozorio je premijer Federacije BiH Nermin Nikšić.
Zabrinutost dijele i drugi nivoi vlasti, ali konkretna rješenja i dalje čekaju. U pitanju su deseci miliona eura koji bi umjesto u modernizaciju domaće proizvodnje, mogli završiti u budžetu Evropske unije.
Zaštita domaće industrije kroz ETS
Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić naglašava da je uspostava vlastitog ETS sistema ključna za očuvanje privredne stabilnosti. „Taj novac možemo usmjeriti u modernizaciju proizvodnih pogona, smanjenje emisija i ubrzanje zelene tranzicije. Bez ETS sistema, desetine miliona eura godišnje će završavati u Bruxellesu“, upozorava Lakić.
Uspostava ETS sistema značila bi da BiH preuzima kontrolu nad vlastitom dekarbonizacijom i prihodima od emisijskih taksi, umjesto da ih gubi uvođenjem CBAM režima izvana.
Ključ leži u zakonu koji čeka Parlament
Osnovni preduvjet za implementaciju ETS-a jeste donošenje Zakona o električnoj energiji na državnom nivou, kojim bi se omogućilo formiranje energetske berze – neophodnog alata za funkcionisanje tržišta emisija ugljika.
Iako je prijedlog zakona već usvojen na Vijeću ministara BiH, još uvijek se čeka njegovo uvrštavanje na dnevni red Parlamentarne skupštine BiH. BiH je trenutno jedina država u regionu koja nema funkcionalnu energetsku berzu, što dodatno pogoršava poziciju domaće privrede u odnosu na konkurenciju iz susjedstva.
Vrijeme curi – ili reforma ili gubici
"Moramo hitno uspostaviti okvir koji EU prepoznaje ako želimo zadržati izvoz", poručuje Nikšić, pozivajući sve nivoe vlasti da djeluju zajedno i odgovorno.
Vlada Federacije BiH, prema njegovim riječima, pokazuje spremnost da zaštiti građane i privredu, te osigura dugoročnu održivost, energetsku sigurnost i evropsku perspektivu zemlje. Međutim, bez koordinacije sa državnim institucijama i entitetima, svi planovi bi mogli ostati mrtvo slovo na papiru.
CBAM kao šansa, a ne samo prijetnja
Iako CBAM u suštini predstavlja ozbiljan izazov, može biti i katalizator za transformaciju bh. ekonomije. Uspostavom ETS sistema, energetskom reformom i pametnim korištenjem domaćih resursa, Bosna i Hercegovina ima priliku da postane konkurentnija, privuče zelene investicije i stvori temelje za održivu industrijsku proizvodnju.
No, sve to zahtijeva političku volju, odlučnost i brzinu – kvalitete koje bh. politički sistem rijetko pokazuje. Vrijeme za prazna obećanja je prošlo. Odluke se moraju donijeti odmah, jer 2026. nije tako daleko kako se čini.
