Iako se situacija na globalnom tržištu nafte postepeno smiruje nakon perioda geopolitičkih tenzija na Bliskom istoku, analitičari upozoravaju da to ne znači i brz povratak cijena goriva na nivoe koje su vozači pamtili prije krize.
Na pumpama se već vidi blago ublažavanje cijena, ali promjene su i dalje ograničene i nejednake. Posebno se primjećuje da dizel u posljednje vrijeme bilježi brži pad u odnosu na benzin, što je dovelo do toga da se razlika između ova dva derivata svela na svega 0,10 do 0,15 KM.
Stručne procjene pokazuju da bi stabilizacija tržišta i povratak na „predkrizne“ cijene mogli potrajati znatno duže nego što se očekivalo, uz mogućnost da se takvi nivoi ponovo dostignu tek oko 2027. godine.
Glavni razlog za ovakve prognoze nije samo kretanje cijene sirove nafte, već i čitav niz faktora koji oblikuju globalno energetsko tržište – od političkih napetosti i sigurnosnih rizika, do odluka velikih proizvođača o nivou proizvodnje.
Za potrošače u Bosni i Hercegovini to znači da bi određeno olakšanje moglo uslijediti već tokom ljeta, kada se očekuje postepeni nastavak blagog pojeftinjenja goriva. Ipak, riječ je o sporom procesu koji zavisi od kretanja na svjetskim berzama.
U posljednjem periodu posebno se ističe razlika u dinamici pada cijena: dizel, koji je ključan za transport i industriju, reaguje brže na promjene ponude i potražnje, dok benzin sporije prati taj trend, dijelom i zbog sezonske potražnje.
Ekonomisti objašnjavaju da na konačnu cijenu utiču i rafinerijske marže, kao i različiti procesi prerade, zbog čega se i u periodima pada cijene sirove nafte ne reflektuju jednako na sve vrste goriva.
Ukoliko se trenutni trendovi nastave, moguće je dodatno smanjenje cijena u narednim mjesecima, ali bez naglih i drastičnih promjena. Umjesto brzog povratka na ranije niske nivoe, tržište goriva bi moglo ući u duži period postepenih korekcija i stabilizacije.
