Pravnica i bivša zastupnica u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine Alma Čolo javno je upozorila na, kako navodi, ozbiljne i ponavljajuće propuste Parlamenta Federacije BiH u vezi s procedurama izbora sudija Ustavnog suda BiH, ocjenjujući da se radi o sistemskom problemu koji prijeti potpunom urušavanju ustavnog poretka i vladavine prava.
Reagujući na najave da Parlament FBiH priprema izbor dvoje novih sudija Ustavnog suda BiH – jednog koji bi trebao zamijeniti sudiju Mirsada Ćemana, kojem je mandat istekao 1. decembra 2025. godine, te drugog koji bi trebao zamijeniti sutkinju Valeriju Galić, iako njen mandat ističe tek u oktobru 2026. godine – Čolo tvrdi da se ponavlja već viđen obrazac odugovlačenja, improvizacije i političke kontrole nad procesom.
Prema njenim riječima, Ustavni sud BiH bi već sada bio faktički blokiran da ne postoji stav Venecijanske komisije prema kojem sudije mogu ostati na funkciji i nakon navršene 70. godine života, iako Ustav Bosne i Hercegovine izričito propisuje drugačije. Taj stav, upozorava Čolo, privremeno spašava funkcionalnost Suda, ali istovremeno prikriva neodgovornost domaćih vlasti koje ne izvršavaju svoje ustavne obaveze.
Posebno problematičnim smatra to što se ide u proceduru izbora sudije koji bi zamijenio sutkinju Valeriju Galić gotovo godinu dana prije isteka njenog mandata, bez jasnog obrazloženja i javno iznesenih razloga. Čolo ocjenjuje da je takav potez politički motivisan, te da se, vrlo vjerovatno, želi „završiti posao“ dok su trenutne vladajuće strukture još na vlasti, prije održavanja Općih izbora.
Podsjeća i na ranije primjere izbora sudija Ustavnog suda BiH, posebno na slučaj kada je biran sudija koji je zamijenio sutkinju Seadu Palavrić. Kako navodi, i tada je cijela procedura bila svedena na puku formalnost, dok je ishod bio unaprijed poznat.
Kandidati, prema njenim riječima, nisu bili obaviješteni o rezultatima konkursa, nije postojala mogućnost žalbe niti ulaganja prigovora, a cijeli proces je vođen na način koji više podsjeća na zapošljavanje u lokalnoj administraciji nego na izbor sudija najviše sudske instance u državi. Takav pristup, ističe Čolo, predstavlja ozbiljno ponižavanje institucije Ustavnog suda.
Dodatni apsurd vidi u sastavu komisije koja provodi konkurs, a koju čine tri poslanika i dva člana Udruženja sudija Federacije BiH. Čolo naglašava da se time potpuno marginalizira uloga Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH, institucije osnovane državnim zakonom, dok se ključna ovlaštenja prepuštaju strukovnom udruženju građana čije odluke nemaju nikakvu pravnu snagu.
Kao treći i, kako navodi, najgrublji primjer neodgovornog ponašanja vlasti, Čolo izdvaja potez predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamenta FBiH Dragana Miokovića, koji je bez ikakvog obrazloženja otkazao sjednicu zakazanu za 29. decembar 2025. godine. Na toj sjednici, prema njenim tvrdnjama, trebala je biti formirana radna grupa za provođenje konkursa za izbor sudija Ustavnog suda BiH.
Ironično ga nazvavši „borcem za vladavinu prava“, Čolo ističe da otkazivanje sjednice bez objašnjenja praktično znači i blokadu cijelog procesa: nema sjednice, nema radne grupe, nema konkursa. Posljedica toga je da sudija Ćeman i dalje ostaje na funkciji iako je navršio 70 godina života, suprotno odredbama Ustava BiH.
U takvoj situaciji, upozorava Čolo, stvoren je opasan presedan u kojem stav Venecijanske komisije i interna pravila Ustavnog suda postaju „jači“ od samog Ustava Bosne i Hercegovine. To, prema njenoj ocjeni, predstavlja duboku pravnu devijaciju i direktnu prijetnju ustavnom poretku.
Na kraju, Čolo naglašava da se mišljenje Venecijanske komisije svjesno i namjerno zloupotrebljava. Komisija je, kako podsjeća, dala takav stav isključivo kako bi se spriječila blokada rada Ustavnog suda u vanrednim okolnostima, a ne kako bi domaće političke elite dobile alibi za nečinjenje, odugovlačenje i manipulaciju izborima sudija.
Ono čemu svjedočimo, zaključuje Alma Čolo, nije zaštita ustavnosti, već klasična zloupotreba položaja i moći, uz ozbiljne posljedice po pravni sistem države.
