U Mostaru je u petak održana sjednica Predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH, na kojoj je ključna tema bila priprema za predstojeće Opće izbore u Bosni i Hercegovini te političko pozicioniranje hrvatskih stranaka.
Predsjednik HNS-a BiH Dragan Čović tom je prilikom istakao da je Darijana Filipović kandidat iza kojeg, kako je rekao, u potpunosti stoje sve relevantne strukture okupljene u okviru HNS-a.
On je naglasio da je politički cilj hrvatskog naroda zajednički nastup i jedinstveno predstavljanje na izborima.
“Naš strateški interes bio je da u našem djelovanju imamo višestranačje, ali kako nije riješeno pitanje Izbornog zakona, onda se opet nameće ista potreba, da se pokušamo zajedno organizirati kroz HNS BiH te imati jednog kandidata. To smo u najvećoj mjeri uspjeli kandidiranjem kolegice Darijane Filipović i potporom koje je dao jedan dio predstavnika HNS-a BiH”, izjavio je Čović.
Dodao je da Filipović vidi kao kandidata koji može odgovoriti izazovima političkog trenutka i predstavljati hrvatski narod u Predsjedništvu BiH.
“Naravno, postoje tu stranke koje malo drugačije razmišljaju i ovo koriste kao jedan alat za neko svoje stranačko profiliranje. Ne vidim smisla da se stalno istražuje i traži, jer mislim da imamo izvrsnu kandidatkinju koja može na generacijski i svaki drugi način povezati sve ono što treba biti hrvatski član Predsjedništva BiH. Pozivam sve kolege i sve druge institucije našeg naroda u BiH da krenemo tim razmišljanjem”, kazao je.
Čović je poručio i da, u slučaju izmjena Izbornog zakona, ne vidi prepreku da bude i više kandidata iz hrvatskog naroda, ali da trenutni politički okvir zahtijeva jedinstven pristup.
“Ne smijemo si dozvoliti ulazak u krizni prostor gdje bošnjački narod može birati dva bošnjačka člana Predsjedništva pa onda kukati kako nam je to problem. Svatko treba preuzeti dogovornost na sebe. Takvih iskustava imamo i u vremenu Alijanse i Platforme, znamo kakva se politika tada donosila. Gdje su danas te politike, što su učinili dobro za hrvatski narod, ali i za BiH?”, upitao je Čović.
Uputio je i poruku političkim partnerima iz bošnjačkog naroda, pozivajući na poštivanje ustavnih principa i dogovorenih političkih rješenja.
“Trebaju se uvažavati ustavne kategorije, hrvatski narod treba imati svog legitimnog predstavnika”, konstatirao je Čović.
Govoreći o radu državnih institucija, kritizirao je aktuelne političke procese i način zakazivanja sjednica Doma naroda BiH.
“Vidjeli ste da je sjednica Doma naroda zakazana za ponedjeljak, a mi već sada znamo da se to neće dogoditi jer netko po istom modelu nameće točke dnevnog reda. Pričamo o Europi, a od točaka na dnevnom redu koje su predložene za ponedjeljak, u sklopu žurne sjednice, imamo na tek na 20. mjestu Zakon o VSTV-u i Zakon o Sudu BiH. To govori o igrama u BiH. Ovih pet mjeseci se ne smije “baciti u vodu”. Vrijeme je da vlast na državnoj razini krene nešto rješavati. Treba se riješiti pitanje Proračuna BiH, jer bez njega se ne može riješiti nijedno drugo pitanje”, smatra Čović.
Posebno se osvrnuo i na projekat Južne plinske interkonekcije, ističući da bi nakon usvajanja zakonskih izmjena proces mogao ući u operativnu fazu.
“Mislim da će do summita Tri mora u Dubrovniku, koji se održava krajem travnja, biti napravljen nekakav dokument između BiH i RH koji će biti prezentiran javnosti. Time bi se formalno moglo krenuti u radove, a mi to već možemo i danas jer je zakon usvojen. Ima tu puno još pravnih koraka na terenu. Sve ovo što mi radimo ne možemo raditi bez Hrvatske, treba se odraditi nekih 60-ak kilometara od Dugopolja do granice s BiH. Mi ćemo raditi paralelno, ali plina nema bez ove komunikacije, jer plin dolazi sa Zapada. Što se nas tiče, mi želimo da se već od sutra krene administrativno djelovati na terenu”, ustvrdio je.
Na kraju je poručio da je riječ o projektu koji za BiH ne nosi finansijski rizik, već da je teret na investitoru koji ulaže sredstva u infrastrukturu.
“Kompletan rizik je na investitoru. Ako investitor ulaže te milijarde, on će istovremeno raditi i infrastrukturu. Ovo je za nas i politički i sigurnosni projekt, jer tamo gdje SAD uloži novac, oni će o tome prostoru brinuti. Time se u budućnosti može riješiti i velik broj drugih problema”, zaključio je Čović.
