Izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine već godinama opterećuju političke odnose u zemlji, a posljednje izjave predsjednika HDZ-a Dragana Čovića pokazuju da ova tema i dalje ostaje jedan od ključnih prioriteta stranke.
Čović sada postavlja kao uvjet nastavku evropskog puta BiH osiguravanje „legitimnog predstavljanja“ u Predsjedništvu BiH i domovima naroda, podržava preispitivanje Dejtonskog sporazuma te najavljuje da će izmjene Izbornog zakona biti tema nadolazećih susreta delegacije HDZ-a u Briselu i Vašingtonu.
Dok Dodik i SNSD nastavljaju zagovarati reviziju Dejtonskog sporazuma i secesiju Republike Srpske, koristeći povoljne signale iz SAD-a, HDZ pojačava aktivnosti ka ispunjenju svojih političkih ciljeva. U tom kontekstu, bh. stranke sa sjedištem u Sarajevu djeluju dezorijentirano i često ostaju u defanzivi, bez jasnih reakcija na poteze koalicionih partnera u državnoj vlasti.
Složeni konsocijacijski model u BiH dodatno otežava promjene. Kritičari ističu da umjesto da se model liberalizira i pojednostavi, pojedine stranke vode unutarnje političke bitke koje ne donose korist državi, nego dodatno zakomplikuju proces odlučivanja.
Odnosi između hrvatske i bošnjačke politike ostaju napeti, dok pojedine inicijative probosanskih stranaka za reformu Izbornog zakona ne nailaze na političku volju i podršku. Mogućnosti poput elektorskog sistema ili izbora članova Predsjedništva u Parlamentu BiH ostaju neiskorištene, što dodatno produbljuje institucionalnu i političku krizu u zemlji.
U ovom trenutku, jasno je da HDZ snažno koristi svoje instrumente vlasti kako bi osigurao političku prednost, dok probosanske stranke ne uspijevaju artikulisati jedinstven stav i dugoročnu strategiju za reformu izbornog sistema.
