Politika državne imovine u Bosni i Hercegovini: Čović poziva na deregulisanje, dok rastu interesi stranih investitora
Predsjednik HDZ-a Dragan Čović zatražio je od visokog predstavnika da ponovo intervenira u Bosni i Hercegovini i ukine zabranu raspolaganja državnom imovinom, u cilju omogućavanja razvoja i privlačenja investicija. Iako je prije nekoliko mjeseci tvrdio da visoki predstavnik više neće nametati odluke, sada poziva na izmjene koje bi omogućile veću fleksibilnost u upravljanju državnom imovinom.
Za Čovića, ključni problem leži u tome što trenutna zabrana ometa poslovanje privrede i investicije u Bosni i Hercegovini. Njegovo stajalište jasno pokazuje da, iako ranije nije bio sklon miješanju visokog predstavnika, sada vidi priliku za političko djelovanje koje bi omogućilo širenje utjecaja nacionalnih stranaka. Pozivanje na visoki predstavnik je, prema njegovim riječima, način da se stvore uvjeti za lakši privredni razvoj, dok se čekaju odgovorni politički akteri koji će donijeti zakone koji će regulirati ovo pitanje.
Dok Čović aktivira ovu temu, pitanje državne imovine postaje ključno u kontekstu američkih interesa u Bosni i Hercegovini. U posljednjih nekoliko mjeseci, pojavili su se značajni signali da Sjedinjene Američke Države namjeravaju investirati u infrastrukturne projekte, uključujući izgradnju plinovoda i plinskih elektrana. Mnogi od tih projekata podrazumijevaju raspolaganje državnom imovinom, što dodatno podiže pitanje kako će se upravljati tom imovinom u budućnosti.
Zadnjih godina, političari iz Republike Srpske često su prijetili da bi svako rješenje državne imovine koje "šteti RS-u" moglo ugroziti opstanak države. Čović, međutim, jasno poručuje da je spreman na promjene statusa quo, tražeći podršku visokog predstavnika za deregulaciju državne imovine. Ovaj pristup, međutim, postavlja pitanje šta rade stranke koje sebe nazivaju probosanskim. Iako je politička scena u BiH podijeljena, jasno je da postojeći zakonski prijedlozi za rješenje pitanja državne imovine neće imati parlamentarnu prohodnost, osim ako se ne postigne šira politička saglasnost.
Dok Čović aktivno radi na svojoj političkoj strategiji, pozivajući na ponovnu intervenciju visokog predstavnika, Šefik Džaferović, predsjednik kluba Bošnjaka u Domu naroda, predložio je rješenje putem komisije na državnom nivou koja bi odlučivala o izuzecima za raspolaganje državnom imovinom. Ova komisija, prema njegovim riječima, mogla bi omogućiti fleksibilnost, a u isto vrijeme i zaštitu interesa svih naroda i građana Bosne i Hercegovine.
S obzirom na rastuće interesovanje stranih investitora, trenutna situacija s državnom imovinom postaje ključna tačka za budućnost države. Sada je pitanje kako će političke stranke, osobito one koje se protive čitavom procesu deregulisanja, usmjeriti svoje napore prema iznalaženju strateškog rješenja koje će omogućiti razvoj BiH, dok istovremeno zadovoljava interese svih njenih građana.
U svakom slučaju, Čović i druge političke stranke već se pozicioniraju za nadolazeće pregovore koji bi mogli značiti sudbonosnu promjenu za političku i ekonomsku stabilnost zemlje. Međutim, svaki dan neaktivnosti može samo produbiti postojeće nesuglasice i usporiti potrebne reforme.
