Crna Gora se nalazi pred jednom od značajnijih promjena na putu ka članstvu u Evropskoj uniji, a među prvim posljedicama moglo bi biti ukidanje bezviznog režima za državljane pojedinih zemalja, uključujući Rusiju i Bjelorusiju.
Prema navodima crnogorskih medija, Podgorica bi već u narednim mjesecima mogla donijeti odluku kojom bi se uvela obaveza posjedovanja vize za ruske i bjeloruske državljane, a kao mogući datum početka primjene spominje se 1. oktobar.
Ovaj potez dio je šireg procesa usklađivanja crnogorske vizne politike sa pravilima Evropske unije, što je jedna od obaveza koje zemlja mora ispuniti do kraja 2027. godine u okviru pristupnih pregovora.
U narednoj fazi harmonizacije, koja bi se trebala provoditi do kraja 2026. godine, na listi zemalja čiji bi državljani mogli ostati bez privilegije bezviznog ulaska nalaze se i Turska, Kina, Ujedinjeni Arapski Emirati, Katar i Bahrein.
Aktuelna Uredba o viznom režimu, usvojena krajem aprila ove godine, još uvijek omogućava državljanima više država ulazak i boravak u Crnoj Gori do 30 dana bez vize. Među njima su, između ostalih, Rusija, Bjelorusija, Saudijska Arabija i Turska, dok je za državljane Azerbejdžana ova mogućnost ograničena do 15. januara 2026. godine.
Crnogorske vlasti su se obavezale da postepeno usklade svoju viznu politiku s evropskom, posebno kada je riječ o državama koje Brisel smatra potencijalnim sigurnosnim ili migracijskim rizikom. U okviru reformske agende predviđeno je i postepeno ukidanje sporazuma o bezviznom režimu, pri čemu bi najmanje jedna država godišnje trebala biti uklonjena s liste privilegovanih zemalja.
Prema podacima crnogorskih institucija, trenutno postoji 11 država čiji vizni status nije usklađen s pravilima Evropske unije.
Ipak, potencijalne promjene otvaraju i ekonomska pitanja. Ruski državljani i dalje imaju značajnu ulogu u crnogorskom turizmu. Podaci Monstata za 2025. godinu pokazuju da su ostvarili 16,4 posto svih noćenja stranih turista, čime zauzimaju drugo mjesto, odmah iza gostiju iz Srbije.
Ni doprinos turskih državljana nije zanemariv. Oni su prošle godine učestvovali s 4,3 posto u ukupnom broju noćenja stranih turista, dok je krajem godine više od 13.000 turskih državljana imalo regulisan boravak u Crnoj Gori.
Paralelno s izmjenama viznog režima, Crna Gora će do kraja godine započeti i pripreme za prikupljanje biometrijskih podataka, što predstavlja još jedan korak ka budućem uključivanju u šengenski prostor.
Proces usklađivanja s evropskim standardima tako bi mogao donijeti značajne promjene, ne samo u oblasti sigurnosti i migracija, već i u segmentima turizma, investicija i međunarodnih odnosa zemlje.
