Odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine kojom je potvrđena ustavnost izmjena Krivičnog zakona BiH koje je 2023. godine nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt izazvala je oštre političke reakcije iz RS.
Sud je na 172. plenarnoj sjednici odbio zahtjev 32 poslanika Narodne skupštine RS za ocjenu ustavnosti člana 203a Krivičnog zakona BiH, kao i člana 4. Zakona o izmjenama i dopunama tog zakona. U obrazloženju je navedeno da su osporene odredbe u skladu s Ustavom BiH i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama.
Nakon odluke, oglasila se članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, koja je kritikovala i visokog predstavnika i Ustavni sud BiH, dovodeći u pitanje način donošenja i potvrđivanja spornih zakonskih rješenja.
“Neizabrani stranac nameće zakone umjesto da ih donosi parlament, dok Ustavni sud, umjesto da štiti Ustav, štiti neustavne postupke tog stranca. To postoji samo u Bosni i Hercegovini”, poručila je Cvijanović.
Ona je dodatno istakla da, prema njenom stavu, nijedan oblik pritiska, bilo pravosudnog ili političkog, ne može nadjačati, kako je navela, “volju naroda izraženu demokratskim putem”.
Ova odluka Ustavnog suda i reakcije koje su uslijedile ponovo su otvorile političke rasprave o ulozi visokog predstavnika u BiH, ali i o odnosu domaćih institucija prema njegovim odlukama.
