Slaven Kovačević pušten niz vodu? Izetbegovićev fokus na Bećirovića otvara prostor HDZ-u BiH
Politička scena u Bosni i Hercegovini sve više poprima konture složene predizborne partije šaha u kojoj se, iza javnih nastupa i zvaničnih saopćenja, vode tihi dogovori, odmjeravaju snage i prave računice za izbore 2026. godine. Posebnu pažnju posljednjih sedmica izaziva utrka za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, u kojoj se sve češće postavlja pitanje – da li je kandidat Demokratske fronte Slaven Kovačević ostao bez očekivane podrške dijela probosanskog biračkog tijela?
Istovremeno, kandidat opozicione hrvatske Petorke Zdenko Lučić gotovo je nestao iz javnosti odmah nakon predstavljanja kandidature u Mostaru. Njegovo povlačenje iz medijskog prostora dodatno je podgrijalo spekulacije o mogućim političkim kalkulacijama i odnosima između ključnih aktera na bh. političkoj sceni.
Lučićev tihi početak kampanje
Iako je kandidatura Zdenka Lučića najavljivana kao potencijalno ozbiljan izazov HDZ-u BiH i Draganu Čoviću, njegovo prvo javno predstavljanje prošlo je bez veće političke energije i ozbiljnije medijske pažnje. Nakon kratkog obraćanja u Mostaru i jednog intervjua za lokalni portal, Lučić se praktično povukao iz javnog prostora.
Takav pristup izazvao je brojna pitanja, posebno zbog činjenice da se u međuvremenu otvorilo nekoliko važnih političkih tema u BiH, uključujući rasprave o ulozi međunarodne zajednice, krizi institucija i odnosima unutar vladajućih koalicija. Za razliku od Lučića, kandidati HDZ-a BiH i DF-a, Darijana Filipović i Slaven Kovačević, svakodnevno su prisutni u javnosti kroz intervjue, saopćenja i političke aktivnosti.
Ipak, prema informacijama iz opozicionih krugova, Lučićev tim navodno radi na formiranju ozbiljne kampanje iza zatvorenih vrata. U političkim kuloarima spominje se angažman regionalno poznatih stručnjaka za izborne kampanje, koji bi trebali osmisliti strategiju za pokušaj okupljanja hrvatskog opozicionog biračkog tijela.
Uz Lučića stoje lideri opozicione Petorke – Ilija Cvitanović, Ivan Vukadin, Slaven Raguž, Ivo Tadić i Mario Karamatić – koji bi trebali biti nosioci lista i ključni politički oslonac kampanje.
Zašto Dragan Čović šuti?
Posebno je zanimljivo to što lider HDZ-a BiH Dragan Čović gotovo da nije komentarisao Lučićevu kandidaturu. Ranije je upozoravao da bi više hrvatskih kandidata moglo dovesti do “rasipanja hrvatskih glasova”, ali nakon zvanične kandidature opozicione Petorke uslijedila je potpuna tišina.
Takav pristup otvorio je prostor za različita tumačenja. Jedni smatraju da Čović ne želi davati značaj kandidatu kojeg ne vidi kao ozbiljnu prijetnju. Drugi vjeruju da iza svega stoji mnogo složeniji politički odnos.
Lučić je već u svom prvom nastupu direktno kritikovao Dragana Čovića, poručivši da jedan čovjek više ne smije sam odlučivati o političkoj sudbini Hrvata u BiH. Takve poruke ukazuju da bi kampanja mogla prerasti u otvoreni sukob unutar hrvatskog političkog korpusa.
Ipak, dio analitičara smatra da Čovićev mir proizlazi iz uvjerenja da će kandidatkinja HDZ-a BiH Darijana Filipović na kraju osvojiti mandat bez ozbiljnijih problema, posebno ukoliko izostane masovnija podrška bošnjačkih birača kandidatu DF-a Slavenu Kovačeviću.
Kovačević između DF-a i SDA
Upravo tu dolazi do ključnog političkog pitanja – hoće li dio bošnjačkog biračkog tijela ponovo glasati za kandidata koji nije iz HDZ-a BiH ili će se fokus SDA i drugih stranaka potpuno prebaciti na utrku za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH?
Prema sve češćim spekulacijama u političkim krugovima, lider SDA Bakir Izetbegović odlučan je da se revanšira Denisu Bećiroviću, kojeg smatra direktnim političkim protivnikom i simbolom sadašnje vlasti Trojke. U takvom odnosu snaga, prioritet SDA postaje mobilizacija birača za Izetbegovićevu pobjedu, a ne usmjeravanje glasova prema kandidatu za hrvatskog člana Predsjedništva.
To otvara prostor tvrdnjama da bi Slaven Kovačević mogao ostati bez dijela podrške na koju se ranije računalo. Ukoliko SDA zaista svu energiju usmjeri na utrku između Izetbegovića i Bećirovića, kandidatu DF-a moglo bi biti znatno teže ponoviti scenario u kojem bi dominantno bošnjački glasovi odlučivali o izboru hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
Ima li političkog dogovora?
Pojedini politički analitičari već spekulišu o mogućem prešutnom dogovoru između SDA i HDZ-a BiH. Takve tvrdnje za sada nemaju konkretne potvrde, ali dodatne sumnje izaziva činjenica da su odnosi između Bakira Izetbegovića i Dragana Čovića posljednjih godina često prolazili kroz faze političkog približavanja i pragmatične saradnje.
Istovremeno, Izetbegović u javnim nastupima pokušava mobilizirati birače oštrom retorikom protiv Trojke i Denisa Bećirovića, kojeg optužuje za političke ustupke i slabljenje pozicije Bošnjaka. Poruke koje šalje jasno ukazuju da će kampanju graditi na sukobu sa sadašnjom državnom i federalnom vlasti.
Međutim, političko iskustvo u BiH pokazuje da su predizborne poruke često samo dio šire strategije. Upravo zbog toga ostaje otvoreno pitanje da li će SDA zaista odustati od podrške kandidatu koji bi mogao ugroziti HDZ BiH ili će se u završnici kampanje političke karte ponovo promiješati.
Izbori koji mogu promijeniti odnose
Predstojeći izbori mogli bi biti jedni od najneizvjesnijih u posljednjih nekoliko ciklusa. U hrvatskom političkom bloku prvi put nakon dugo vremena postoji više kandidata koji pretenduju na ozbiljniji rezultat, dok se unutar probosanskog političkog prostora vodi paralelna borba za dominaciju između SDA, Trojke i DF-a.
U takvom odnosu snaga, svaka promjena strategije ili preusmjeravanje biračkog tijela može imati presudan uticaj na konačan rezultat izbora za Predsjedništvo BiH.
Za sada je izvjesno samo jedno – predizborna kampanja tek ulazi u svoju pravu fazu, a političke kalkulacije i savezništva mogli bi biti važniji od samih javnih poruka kandidata.
