Visoki američki vojni zvaničnici prošle godine bezuspješno su pokušavali uvjeriti Pentagon da ne ukida odjele čija je uloga smanjenje rizika za civile tokom vojnih operacija i istraživanje odgovornosti u slučajevima njihove smrti. Uprkos tim upozorenjima, ministar odbrane Pit Hegset odlučio je ukinuti dio tih struktura, što se dogodilo nedugo prije smrtonosnog napada na školu za djevojčice u Iranu.
Prema pisanju Politica, tadašnji komandant Centralne komande (CENTCOM) Erik Kurila i predsjedavajući Združenog štaba, general Č. Kju Braun, pokušali su uvjeriti Hegsetha da ne ukida Centar izvrsnosti za zaštitu civila niti slične programe unutar američkih vojnih komandi. Na to je ukazao i Ves Brajant, bivši glavni službenik Pentagona zadužen za procjenu štete po civile, pozivajući se na više izvora upoznatih s dešavanjima.
Protivnici ukidanja ovih odjela, među kojima je bio i admiral Kristofer Grejdi, tadašnji potpredsjednik Združenog štaba, upozoravali su da je takvo osoblje ključno za procjenu mogućih posljedica vojnih napada po civilno stanovništvo, ali i za dugoročno racionalnije korištenje vojnih resursa.
Uprkos tome, Hegseth je odlučio drastično smanjiti broj zaposlenih koji se bave ovim pitanjima – sa oko 200 na manje od 40. U okviru CENTCOM-a tim koji procjenjuje moguće civilne žrtve sveden je sa deset ljudi na samo jednog, dok je kancelarija Združene komande za specijalne operacije (JSOC) u potpunosti ugašena.
Prema navodima izvora, ovakva odluka izazvala je snažno protivljenje unutar američke vojske i dodatno produbila tenzije između najviših vojnih zvaničnika i civilnog rukovodstva Pentagona, posebno u vezi s pravilima angažmana u borbenim operacijama, koja je Hegseth ranije kritikovao nazivajući ih „glupim“.
Civilne žrtve
Ove informacije pojavile su se u trenutku kada preliminarni američki izvještaji ukazuju da je tokom jednog napada greškom pogođena osnovna škola smještena u blizini baze Iranske revolucionarne garde (IRGC). U tom napadu ubijeno je više od 170 učenika, što se smatra jednim od najsmrtonosnijih incidenata s civilnim žrtvama povezanih s američkim vojnim djelovanjem u posljednjim decenijama.
Zbog toga su pojedini demokratski političari već pozvali Hegsetha da podnese ostavku. Ves Brajant upozorio je da nedovoljna procjena civilnih rizika može dovesti do ogromnog rasipanja resursa.
– Kada ubijate manje civila, zapravo efikasnije usmjeravate resurse na neprijateljske ciljeve. Dešava se da se sedmicama prati određena osoba, a onda se ispostavi da je riječ o humanitarnom radniku – kazao je Brajant.
Osim ukidanja odjela za zaštitu civila, Hegset je ove sedmice najavio i dodatna otpuštanja vojnih pravnika (JAG) koji savjetuju komandante o zakonitosti operacija, nastavljajući reorganizaciju započetu na početku mandata.
Brajant smatra da iza tih poteza stoji i ideološki motiv.
– Sam naziv „zaštita civila“ za njega je bio „woke“, pa je takav program morao biti ukinut – rekao je Brajant, aludirajući na Hegsethove napore da iz vojske ukloni programe za koje smatra da slabe njenu efikasnost.
Treća sedmica
Sve se to događa dok sukob na Bliskom istoku ulazi u treću sedmicu. Hegset je nedavno izjavio da je novi iranski lider Modžtaba Hamenei „ranjen i vjerovatno unakažen“, poručivši da neprijateljima neće biti pokazana milost.
U međuvremenu, Pentagon nastavlja jačati vojno prisustvo u regionu, premještajući dodatne marince i ratne brodove iz Pacifika. Prema dostupnim podacima, u sukobu je do sada poginulo najmanje 13 američkih vojnika, dok iranski ambasador pri Ujedinjenim nacijama tvrdi da je ubijeno više od hiljadu Iranaca.
Iz Pentagona su, komentarišući ukidanje odjela za zaštitu civila, kratko saopćili da su ti uredi trenutno u procesu „strateške procjene radi buduće reorganizacije“, uz tvrdnju da američka vojska i dalje nastoji provoditi precizne napade uz minimiziranje civilnih žrtava.
