Vojska, bezbjednost i geopolitički pritisci stvaraju osjećaj neizvjesnosti
Početak godine na Balkanu protiče u znaku pojačane političke napetosti, otvorenih sigurnosnih pitanja i rastuće neizvjesnosti, zbog čega se sve češće postavlja pitanje da li region ulazi u novu fazu nestabilnosti.
Kombinacija izbornih procesa, zaoštrene retorike i globalnih geopolitičkih kretanja stvara ambijent u kojem se stari problemi ponovo vraćaju na dnevni red.
Izbori koji se ove godine održavaju ili pripremaju u više balkanskih zemalja nose sa sobom dodatni rizik od polarizacije društva. Kampanje su sve češće obilježene nacionalističkim porukama, optužbama i podizanjem tenzija, što u regionu s teškom prošlošću ima posebnu težinu. Umjesto ekonomskih i socijalnih tema, fokus se često prebacuje na identitetska pitanja i sukobe narativa.
Paralelno s političkim procesima, sve više pažnje privlače i bezbjednosna pitanja. Vojne vježbe, najave jačanja kapaciteta i stalne rasprave o sigurnosti dodatno podgrijavaju osjećaj nesigurnosti među građanima. Iako je većina zemalja regiona formalno usmjerena ka saradnji sa NATO i Evropska unija, realnost na terenu pokazuje da politička stabilnost i dalje zavisi od unutrašnjih odnosa i regionalnih balansa.
Sve to prati i širi međunarodni kontekst – ratovi, krize i globalna previranja koja se, direktno ili indirektno, reflektuju na Balkan. Region, koji se nalazi na geopolitičkom raskršću, često postaje prostor na kojem se prelamaju interesi velikih sila, što dodatno komplikuje ionako osjetljivu situaciju.
