Mogu li opći izbori biti pomjereni: Bez izmjena zakona nema odgode, iako kasne skeneri i biometrija
U Bosni i Hercegovini sve su glasnije političke rasprave o mogućnosti odgađanja općih izbora planiranih za oktobar, ukoliko do tada ne budu uvedeni skeneri za glasačke listiće i uređaji za biometrijsku identifikaciju birača. Ipak, važeći zakonski okvir takvu opciju gotovo u potpunosti isključuje.
Ideju o odgodi izbora među prvima je javno iznio Igor Crnadak, zastupnik u Narodnoj skupštini Republike Srpske, tvrdeći da bi održavanje izbora bez novih tehnologija bilo besmisleno i nepravedno prema biračima. Prema njegovom stavu, bez skenera i identifikacije putem otiska prsta izborni proces ostaje podložan manipulacijama.
Sličan stav iznio je i delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Safet Softić, koji smatra da bi izbori mogli biti pomjereni čak i do proljeća naredne godine ako se tehnički uslovi ne ispune na vrijeme. On je naglasio da bi u tom slučaju intervencija visokog predstavnika Christian Schmidt mogla biti jedini način da se deblokira proces i omoguće izmjene izbornog zakonodavstva.
Zakon jasno definiše rokove
Prema važećem Izbornom zakonu BiH, opći izbori održavaju se svake četiri godine, prve nedjelje u oktobru. Mogućnost njihovog pomjeranja postoji samo u izuzetnim okolnostima, kada ih iz objektivnih razloga nije moguće organizirati i provesti u zakazanom terminu.
Takvi slučajevi zabilježeni su ranije, primjerice tokom lokalnih izbora 2020. godine, kada su izbori odgođeni zbog kašnjenja u osiguravanju finansijskih sredstava, kao i u pojedinim općinama 2024. godine zbog prirodnih nepogoda koje su uništile infrastrukturu.
Međutim, činjenica da nove tehnologije još nisu uvedene ne predstavlja zakonski osnov za odgodu. Centralna izborna komisija BiH može provesti izbore po postojećem modelu, pa samim tim nema pravnog temelja da ih odgodi zbog tehničkih inovacija koje nisu na vrijeme implementirane.
Bez parlamenta nema promjene termina
Jedini način da se izbori pomjere zbog kašnjenja uvođenja skenera i biometrije bio bi izmjena Izbornog zakona u Parlamentarnoj skupštini BiH. U trenutnim političkim odnosima, takav scenarij djeluje malo vjerovatan, s obzirom na protivljenje stranaka poput Alliance of Independent Social Democrats i Croatian Democratic Union of Bosnia and Herzegovina, koje već mjesecima blokiraju procese vezane za uvođenje novih izbornih tehnologija.
Proces nabavke i dalje pod pritiskom žalbi
Centralna izborna komisija je u međuvremenu izabrala najpovoljnijeg ponuđača za nabavku sistema za biometrijsku identifikaciju i skeniranje glasačkih listića, ali se postupak i dalje može usporiti zbog žalbi drugih učesnika u tenderu. Upravo su raniji prigovori i administrativne procedure već odgodili implementaciju za nekoliko mjeseci, čime je dovedeno u pitanje hoće li oprema biti spremna za oktobar.
Svako dodatno odugovlačenje u postupku javnih nabavki smanjuje šanse da birači već ove godine glasaju uz tehnologije koje bi značajno otežale izborne manipulacije i povećale transparentnost procesa.
Politički sukob oko tehnologije
Uvođenje skenera i biometrije postalo je jedno od ključnih političkih pitanja uoči izbora. Dok jedni tvrde da bez toga nema poštenog izbornog procesa, drugi insistiraju da se izbori moraju održati u zakonskom roku, bez obzira na tehničke novitete.
U takvom odnosu snaga, realniji scenarij ostaje održavanje izbora u oktobru po postojećim pravilima, dok bi eventualne tehnološke reforme mogle biti primijenjene tek u narednim izbornim ciklusima.
