Većina ljudi ima između 10 i 40 madeža, ali iako je većina bezopasna, važno je znati kako prepoznati promjene koje bi mogle ukazivati na rak kože.
Melanom, najopasniji oblik raka kože, vrlo je izlječiv ako se otkrije rano. Petogodišnja stopa preživljavanja za melanome koji se liječe prije nego što se prošire na limfne čvorove iznosi čak 99%. Zato je, prema Mayo Clinic Pressu, svjesnost o madežima i drugim promjenama na koži ključna za rano otkrivanje.
Kako se formiraju madeži?
Koža se sastoji od nekoliko vrsta ćelija, uključujući melanocite, koji proizvode melanin, pigment odgovoran za boju kože. Melanociti su obično ravnomjerno raspoređeni, ali kada se grupiraju, formiraju madež. Melanom nastaje kada se dogode mutacije u genetskom materijalu melanocita koje uzrokuju njihov nekontrolirani rast.
Kada se treba provjeriti?
„Ljudi koji su i sami imali rak kože ili imaju porodičnu historiju raka kože trebali bi se testirati. Isto važi i za one s faktorima rizika kao što su produženo izlaganje suncu, opekotine od sunca koje izazivaju plikove ili korištenje solarija, kao i za sve koji primijete sumnjive promjene“, preporučuje dr. Catherine A. Degesys, dermatologinja i onkologinja u klinici Mayo.
Također napominje da ovo može pomoći u ranom otkrivanju svih vrsta raka kože, uključujući melanom. "Pacijenti s oslabljenim imunološkim sistemom također bi trebali imati redovne preglede jer su izloženi većem riziku", dodaje.
Postoje dvije glavne kategorije raka kože: melanom i nemelanom. Unutar grupe nemelanoma, najčešći su karcinom bazalnih ćelija, koji je ujedno i najčešći tip raka u svijetu, i karcinom skvamoznih ćelija kože.
Na šta treba paziti kod madeža
Tipični madeži su okrugli, a ne nepravilnog oblika. „Ako biste stavili ogledalo tačno u sredinu madeža, obje strane bi trebale izgledati identično“, objašnjava dr. Degesys.
Rub madeža je također važan. Rub madeža treba biti jasno vidljiv. „Poželjno je da madež ima oštre i čiste rubove koji ga odvajaju od ostatka kože, a ne da budu nazubljeni ili mutni.“
Boja je također važna. Mladež treba biti jedne boje. „Želimo da mladeži budu ujednačene boje, a ne mješavine nijansi poput plave, crne, crvene i smeđe“, kaže dr. Degesys. „Također, vaši mladeži trebaju izgledati slično jedan drugom. Ako imate jedan koji je potpuno drugačije boje, to bi mogao biti znak da ga treba provjeriti.“
Potrebno je obratiti pažnju na prečnik madeža. Treba paziti na velike madeže. „Svaki madež čiji je prečnik veći od gumice na olovci zahtijeva pregled.“
Promjena na madežu je važan znak i ne smatra se dobrim znakom. „Svaki madež koji raste ili se mijenja na bilo koji način, bilo da je u pitanju boja, veličina, oblik ili pojava novih simptoma, treba pregledati“, ističe dr. Degesys.
Druge vrste raka kože
Prema dr. Degesysu, nemelanomski karcinomi kože često izgledaju kao „promjene na koži za koje ljudi misle da su bubuljice koje jednostavno neće nestati. Ove promjene mogu lako krvariti ili jednostavno ne zacjeljivati. Mogu biti ljuskave, bolne ili rastuće. I te lezije svakako treba provjeriti.“
Kako izgleda dermatološki pregled?
Ako imate sumnjiv madež, ne odgađajte posjet svom ljekaru opće prakse ili dermatologu. Pregled je jednostavan i uglavnom bezbolan.
„Dermatolozi obično počinju pregledom cijelog tijela kako bi mogli uporediti sumnjivu leziju s drugima i dobiti početnu tačku“, objašnjava dr. Degesys. „Često koristimo dermatoskop, uređaj koji nam omogućava da uvećamo leziju i detaljno je proučimo.“
Ako su potrebne daljnje analize, vaš ljekar će vjerovatno predložiti biopsiju. Dr. Degesys nastavlja: „Tokom biopsije, područje utrnemo lidokainom, slično onome što biste uradili kod stomatologa. Zatim uzimamo mali uzorak kože i šaljemo ga u laboratoriju na analizu.“
Koji su glavni faktori rizika?
Iako postoji nekoliko vrsta, melanom se smatra najopasnijim jer se najlakše širi na druge dijelove tijela. Dr. Degesys navodi glavne faktore rizika za melanom.
To uključuje prethodnu dijagnozu raka kože, melanoma kod bliskih srodnika poput roditelja ili braće i sestara, historiju korištenja solarija ili opekotina od sunca s plikovima, svijetlu kožu i oslabljen imunološki sistem. Nedavna istraživanja također pokazuju da veći broj madeža ili veći broj klinički atipičnih madeža također povećava rizik.
Uloga boje kože
Iako je svijetla koža značajan faktor rizika, melanom se može pojaviti i kod osoba s tamnijom kožom. Melanom se rjeđe javlja kod osoba tamne kože, ali se obično dijagnosticira u kasnijoj fazi, kada je liječenje teže. „Rak kože može se razviti na svim tipovima kože, tako da bi pacijenti s tamnijom kožom također trebali zaštititi svoju kožu i posjetiti ljekara zbog bilo kakvih sumnjivih promjena“, kaže dr. Degesys.
Da li bi rodne znakove trebalo preventivno uklanjati?
Dijagnoza raka je zastrašujuća, pa pacijenti koji su imali melanom mogu biti u iskušenju da uklone sve ostale madeže. Dr. Degesys objašnjava da to nije potrebno. "Ne postoje klinički dokazi da bismo trebali ukloniti svaku pigmentiranu promjenu kod osobe koja je imala melanom."
„U stvarnosti, samo oko trećina melanoma se razvija iz već postojećih madeža“, objašnjava ona. „Samo zato što ste imali melanom ili ga imate u svojoj porodici ne znači da morate ukloniti sve svoje madeže. Iako je to relativno jednostavan postupak, on uvijek dolazi sa svojim rizicima i koristima. U ovom slučaju, rizici postupka bi nadmašili koristi.“
Prevencija je ključna
Ako želite smanjiti rizik od raka kože, ključno je ograničiti izloženost ultraljubičastom (UV) zračenju. Dr. Degesys savjetuje standardne mjere zaštite od sunca: izbjegavajte sunce kada je najjače i nosite šešire širokog oboda, sunčane naočale i odjeću dugih rukava kad god je to moguće. Kremu za sunčanje treba često ponovo nanositi, otprilike svakih 80 do 120 minuta, a češće ako plivate ili se znojite.
Također je važno koristiti dovoljnu količinu kreme - otprilike količinu koja stane u čašicu za jedno nanošenje. Iako su losioni i sprejevi slični po učinkovitosti, teže je procijeniti jeste li nanijeli dovoljno sa sprejem.
„Posebnu pažnju obratite na dijelove tijela koji su najviše izloženi suncu. Glava i vrat su očigledni, ali ljudi često zaborave ruke, šake, usne i uši. To su uobičajena mjesta na kojima liječimo rak kože jer se ljudi ne sjete da tamo nanesu zaštitu“, savjetuje dr. Degesys.
Koji faktor zaštite od sunca odabrati?
SPF, ili faktor zaštite od sunca, pokazuje koliko efikasno krema za sunčanje blokira štetne UV zrake. „Kada SPF pređe 30, razlika u efikasnosti zaštite od sunca je zapravo samo nekoliko posto.“
Na primjer, SPF 30 blokira oko 97% UV zraka, dok SPF 50 blokira oko 98%“, kaže dr. Degesys. Dodaje važnu napomenu: „Važno je zapamtiti da SPF broj ne određuje koliko će dugo zaštita trajati. Ljudi ponekad misle da će, ako nanesu SPF 50, biti dobro cijeli dan, ali taj broj nema nikakve veze s tim koliko dugo zaštita traje.“
Koliko često na preglede?
„Ako imate jaku porodičnu ili ličnu historiju raka kože, preporučujem da se pregledate barem jednom godišnje“, kaže dr. Degesys. „U nekim slučajevima pacijente pregledamo češće, na primjer ako su nedavno imali melanom ili imaju druge faktore visokog rizika. Određene vrste raka krvi ili transplantacija organa također povećavaju rizik. Ali općenito govoreći, jednom godišnje je više nego dovoljno.“
