Azerbejdžanski predsjednik, Ilham Alijev, koji će uskoro posjetiti našu zemlju, predstavlja izuzetno važan događaj za bilateralne odnose.
Ova posjeta pruža dragocjenu priliku da se dodatno obogate veze između naše zemlje i Azerbejdžana. Nažalost, dosadašnji diplomatski angažman Bosne i Hercegovine nije iskoristio sve potencijale suradnje sa ovom zemljom.
Impozantan ekonomski rast
Azerbejdžan je zemlja koja na krilima izvoza energenata posljednjih desetljeća bilježi impozantan ekonomski rast. Taj rast je, pak, osnažio geopolitičke kapacitete zemlje, što naglašava potrebu da BiH shvati važnost jačanja bilateralnih odnosa. Stoga, ovo je prilika da se otvore vrata za novu eru suradnje, koja bi mogla donijeti velike koristi za obje zemlje.
U sklopu ove bilateralne posjete, posebna pozornost bit će posvećena energetskoj suradnji, koja je posebno važna u kontekstu trenutne ukrajinske krize. Većina europskih zemalja u maničnoj je potražnji za alternativnim izvorima energije, što je natjeralo mnoge da se obrate Azerbejdžanu. Kao zemlja koja se nalazi u jednoj od najnepovoljnijih situacija kada je riječ o energetskoj sigurnosti na europskom tlu, Bosna i Hercegovina treba čvrstog partnera poput Azerbejdžana. Mnoge balkanske zemlje poput Grčke, Bugarske i Srbije su se već suočile sa teškim posljedicama sebične energetske politike EU-a te su, stoga, požurile obogatiti svoje veze s Azerbejdžanom. Bosna i Hercegovina bi trebala slijediti njihov primjer i pronaći put do snažnijih energetskih veza, kako bi osigurala svoju energetsku budućnost.
Žustre raspave
Posjeta se dešava u jeku žustre rasprave o tome na koji način efikasno diversificirati našu vanjsku politiku. Dok se neki slijepo zalažu za poslušnički odnos prema Zapadu, za koji vidimo kako nam se vraća, oni racionalniji se pak zagovaraju da bi se morala voditi proaktivnija vanjska politika koja svoj interes prepoznaje na svim stranama.
Azerbejdžan je upravo zemlja koja je vlastitim primjerom to najbolje demonstrira. Kako je objasnio ekspert za spoljnu politiku Rusif Husejnov, koji predsjedava Centrom Topčubašov u Bakuu; Danas ova zemlja paralelno gaji dobre odnose i sa Rusijom i sa Zapadom, kao i sa Turskom i Izraelom. Upravo zahvaljujući ovakvoj politici su bez mnogo teškoća sa Nagorno-Karabaha otjerali okupacione trupe armenskih snaga. Sve je to pokazatelj da je Baku uspješno primjenio osnovnu premisu međunarodnih odnosa koji kaže da je nacionalni interes prva svetinja međunarodnih odnosa.
Iako u vrlo složenom geografskom položaju stiješnjenosti između tri velike sile, to nije spriječilo Baku da vodi vlastitu, a ne tuđe vanjske politike, što je bitna diplomatska lekcija za BiH.
Geopolitički konformisti
Svakako jedan od protuargumenata koji koriste geopolitički konformisti je i taj da smo suviše mala zemlja kako bi upuštali u “vanjskopolitičke avanture”. Niz je zemalja koje svojim primjerom potvrđuju neosnovanost takvog straha. Upravo jedna od takvih zemalja je i Azerbejdžan. Azerbejdžan je dokaz kako pametna vanjska politika i malim zemljama otvara manevarski potez.
Međutim, za takvo što najprije su potrebni odlučnost i vizija. Upravitelji Azerbejdžana su davno izašli sa strategijom izgradnje u respektabilnog međunarodnog aktera koja im se danas mnogostruko vraća. Bosna i Hercegovina, u složenoj situaciji u kakvoj se našla, također bi trebala voditi politiku geopolitičke ravnoteže, a nikako isključivog vezivanja za jednu stranu. Sve štete takvog geopolitičkog sljepila nam se iz dana u dan potvrđuju. U svijetu koji rapidno korača ka svojoj historijskoj zbilji, u svijet multipolarnosti, BiH diplomatija je pasivna.
Koristan prijatelj
Razlog više zbog kojeg bi BiH trebala uspostaviti dublje odnose s Azerbejdžanom su ekonomski i politički uzlet koji obećava da će ovu zemlju pretvoriti u respektabilnog makroregionalnog aktera i kao takvog u korisnog prijatelja.
Najbitniji katalizator toga je agilna diplomatija. Ona diplomatija koja uspješno demonstrira beneficije razbijanja ustaljenih mentalnih karata koji svijet ne gledaju kroz naočale zapadnjačkog kolonijalnog mesijanizma.
Svakako, mnogo toga bi kao država mogli naučiti od kavkaskog feniksa. Azerbejdžan je primjer kako vješta diplomatija i dobra strategija od okupirane zemlje mogu napraviti regionalnu silu. Danas je to zemlja koja probija okove geografskih i geopolitičkih nepovoljnosti koji su je dugo držali okovanom, te demonstrira uspješnu proaktivnu politiku na globalnom nivou. Upravo je to primjer i model kakav nam je potreban. Mada, sve to ne bi bilo moguće da se prvotno nisu probijeni mentalni okovi. Upravo okovi konformizma i straha, kojih je, čini se najteže osloboditi.
