U Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari danas će, uz prisustvo hiljada članova porodica, preživjelih, domaćih i međunarodnih zvaničnika, predstavnika diplomatskog kora, vjerskih zajednica i građana iz cijelog svijeta, biti ukopani posmrtni ostaci deset identificiranih žrtava genocida počinjenog nad Bošnjacima u julu 1995. godine nakon pada tadašnje zaštićene zone Ujedinjenih nacija.
Kolektivna dženaza predstavlja završni čin dugotrajnog i bolnog procesa traganja za nestalim osobama, identifikacije posmrtnih ostataka i vraćanja dostojanstva žrtvama, dok porodicama omogućava da nakon više od tri decenije pronađu barem djelimičan mir.
Ovogodišnje obilježavanje 31. godišnjice genocida još jednom je podsjetilo da posljedice ratnih zločina nisu završene potpisivanjem mira. Potraga za stotinama nestalih i dalje traje, a mnoge porodice još čekaju da pronađu makar jednu kost svojih najmilijih.
Deset novih mezara u Dolini bijelih nišana
Na kolektivnoj dženazi će biti ukopani su posmrtni ostaci deset žrtava koje su ubijene na području Srebrenice, Bratunca, Zvornika i Vlasenice tokom jula 1995. godine.
Žrtve koje su ove godine pronašle konačni smiraj bile su starosti između 20 i 56 godina. Među njima su trojica mladića koji su ubijeni u ranim dvadesetim godinama života, u trenutku kada su tek započinjali svoje odrasle živote.
Njihovi posmrtni ostaci pronađeni su u različitim vremenskim periodima, od 1997. do 2022. godine, na lokalitetima brojnih masovnih i sekundarnih grobnica, uključujući Kamenicu, Kameničko brdo, Budak, Jelovačku česmu, Glogovu, Turaliće i druga mjesta.
Činjenica da su pojedini posmrtni ostaci pronađeni tek gotovo tri decenije nakon zločina svjedoči o razmjerama sistematskog prikrivanja tragova genocida. Tokom i nakon izvršenja masovnih ubistava, primarne grobnice su prekopavane te su tijela premještana u sekundarne i tercijarne grobnice kako bi se prikrili dokazi zločina.
Najmlađa i najstarija žrtva
Najmlađa žrtva ovogodišnje kolektivne dženaze bio je Senad (Zaim) Jusić, rođen 1975. godine. Imao je svega 20 godina kada je ubijen nakon pada Srebrenice. Nestao je na području Bratunca u julu 1995. godine, dok su njegovi posmrtni ostaci pronađeni tek 2022. godine na lokalitetu Kameničko brdo.
Najstarija žrtva bio je Ramo (Mustafa) Dautović, rođen 1939. godine. Imao je 56 godina kada je ubijen. Njegovi posmrtni ostaci pronađeni su 2001. godine u masovnoj grobnici Kamenica – Čančari. Danas je ukopan pored svog ranije ukopanog brata Juse.
Zastave na pola koplja širom Federacije: Dan žalosti u znak sjećanja na žrtve genocida
Spisak žrtava koji će biti ukopani 11. jula 2026.
Na ovogodišnjoj kolektivnoj dženazi ukopani su:
Senad (Zaim) Jusić (1975–1995)
Muriz (Ramiz) Baraković (1973–1995)
Hamed (Edhem) Musić (1973–1995)
Ramo (Šemso) Alić (1965–1995)
Muhidin (Osman) Osmanović (1963–1995)
Huso (Rahman) Ćerimović (1963–1995)
Nuko (Suljo) Nukić (1957–1995)
Ahmet (Alija) Gušter (1954–1995)
Asim (Omer) Kunić (1953–1995)
Ramo (Mustafa) Dautović (1939–1995)
Njihova imena od danas su trajno upisana među hiljadama bijelih nišana Memorijalnog centra Potočari, koji predstavlja najveće mjesto kolektivnog sjećanja na žrtve genocida u Evropi nakon Drugog svjetskog rata.
Hiljade učesnika na Maršu mira
Obilježavanju godišnjice prethodio je tradicionalni Marš mira, koji je ove godine okupio više od 6.300 učesnika iz Bosne i Hercegovine, zemalja regiona, Evrope, Sjeverne Amerike, Bliskog istoka i drugih dijelova svijeta.
Kolona je 8. jula krenula iz Nezuka prema Potočarima, prelazeći približno 100 kilometara dug put kojim su se u julu 1995. godine hiljade Bošnjaka pokušavale probiti do slobodne teritorije nakon pada enklave.
Marš mira danas predstavlja jedan od najvažnijih memorijalnih događaja u Bosni i Hercegovini. Njegova simbolika nije samo odavanje počasti žrtvama već i očuvanje kolektivnog sjećanja na put spasa kojim su prošli rijetki preživjeli.
Učesnici su nakon trodnevnog pješačenja stigli u Potočare uoči kolektivne dženaze.
Kako je nastao Cvijet Srebrenice: Opipljivi simbol koji podsjeća na žrtve genocida
Vukovar i Srebrenica povezani porukom mira
Ovogodišnje obilježavanje obilježio je i XV ultramaraton Vukovar – Srebrenica, koji organizira Vijeće bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba.
Ultramaratonci su krenuli 6. jula iz Memorijalnog centra Ovčara, povezujući simbolično dva mjesta najvećih ratnih stradanja na prostoru bivše Jugoslavije.
Organizatori ističu da ova memorijalna utrka već petnaest godina šalje poruku mira, solidarnosti i poštovanja prema svim nevinim žrtvama ratnih zločina.
Više od dvije hiljade motorista
U okviru programa obilježavanja održan je i 15. Moto maraton Srebrenica – "Da se ne zaboravi i ne ponovi", koji je okupio više od 2.000 motorista iz Bosne i Hercegovine, država regiona, brojnih evropskih zemalja, Turske i Libije.
Kolona motociklista i ove godine prošla je kroz više gradova Bosne i Hercegovine prije dolaska u Potočare, noseći poruku mira, zajedništva i trajnog sjećanja na žrtve genocida.
Potraga za nestalima još nije završena
Iako je prošla više od tri decenije od genocida, posao identifikacije žrtava nije okončan.
Institut za nestale osobe Bosne i Hercegovine nastavlja potragu za približno 900 osoba koje se i dalje vode kao nestale.
Komisije za traženje nestalih, forenzički stručnjaci i istražioci nastavljaju istraživati nove lokacije potencijalnih masovnih grobnica, dok porodice svakodnevno čekaju informacije koje bi mogle rasvijetliti sudbinu njihovih najbližih.
Do danas je u Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari ukopano 6.765 žrtava genocida, dok je približno 250 žrtava, prema željama njihovih porodica, ukopano na drugim mezarjima širom Bosne i Hercegovine.
Međunarodno-pravne činjenice
Međunarodni sud pravde je 2007. godine presudio da su događaji iz jula 1995. godine u Srebrenici predstavljali genocid.
Pred međunarodnim i domaćim pravosudnim institucijama za genocid i druge zločine povezane sa Srebrenicom osuđene su ukupno 54 osobe, kojima je izrečeno 781 godina zatvora i pet kazni doživotnog zatvora.
Među osuđenima na doživotni zatvor nalaze se bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić i bivši komandant Vojske Republike Srpske Ratko Mladić, koji su pred međunarodnim sudom proglašeni krivim za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja.
Sjećanje kao trajna obaveza
Obilježavanje godišnjice genocida u Srebrenici nije samo komemoracija prošlosti. Ono predstavlja trajni podsjetnik na odgovornost društava da čuvaju historijsku istinu, poštuju dostojanstvo žrtava i suprotstavljaju se svakom obliku negiranja, relativizacije i glorifikacije ratnih zločina.
Svaki novoidentificirani mezar u Potočarima podsjeća da posljedice genocida još nisu završene. Dok porodice tragaju za svojim najmilijima, Memorijalni centar ostaje mjesto sjećanja, opomene i učenja budućih generacija o važnosti zaštite ljudskih prava, međunarodnog humanitarnog prava i univerzalnih vrijednosti mira.
Trideset i jedna godina nakon jula 1995. godine, bijeli nišani u Potočarima nastavljaju svjedočiti o izgubljenim životima, ali i o istrajnosti porodica koje nisu odustale od potrage za istinom, pravdom i dostojanstvenim ukopom svojih najbližih.
