José Antonio Kast pobijedio je na predsjedničkim izborima u Čileu održanim u nedjelju, koristeći strahove birača od porasta kriminala i ilegalne imigracije, čime je zemlju usmjerio ka najoštrijem političkom zaokretu udesno od kraja vojne diktature 1990. godine.
Kast je u drugom krugu izbora osvojio 58 posto glasova, dok je njegova protukandidatkinja, ljevičarka Janet Jara, dobila 42 posto i ubrzo nakon zatvaranja birališta priznala poraz.
Američki državni sekretar Marco Rubio uputio je čestitke Kastuu, poručivši da Sjedinjene Američke Države pozdravljaju izbor novog predsjednika Čilea.
Tokom višedecenijske političke karijere, Kast je važio za jednu od najtvrđih desničarskih figura na čileanskoj političkoj sceni. Zalagao se za izgradnju graničnih zidova, raspoređivanje vojske u područjima s visokom stopom kriminala te masovne deportacije ilegalnih imigranata.
Njegova pobjeda predstavlja najnoviji uspjeh rastuće desnice u Latinskoj Americi, pridruživši se liderima poput Daniela Noboe u Ekvadoru, Nayiba Bukelea u Salvadoru i Javiera Mileija u Argentini. U oktobru je i izbor centriste Rodriga Paza označio kraj gotovo dvije decenije socijalističke vlasti u Boliviji.
Ova kampanja bila je Kastov treći pokušaj osvajanja predsjedničke funkcije i drugo učešće u drugom krugu, nakon poraza od aktuelnog predsjednika Gabriela Borica 2021. godine. Iako je ranije smatran „previše ekstremnim“, Kast je ovaj put uspio mobilizirati birače fokusirajući se na pitanja sigurnosti i migracija, navodi Reuters.
Njegova ubjedljiva pobjeda, uključujući i uspjeh u tradicionalno ljevičarskim uporištima, djelimično se pripisuje i odbijanju birača prema Jari, koju su mnogi doživljavali kao „previše radikalnu“ zbog njenog članstva u Komunističkoj partiji, izjavila je politologinja Claudia Hess sa Univerziteta u Čileu.
Pristalice novoizabranog predsjednika okupile su se u nedjelju navečer ispred izbornog štaba u Santiagu, mašući čileanskim zastavama. Među njima su se mogle vidjeti i crvene kape s natpisom: „Učinimo Čile ponovo velikim“.
