Sjedinjene Američke Države se suočavaju s potencijalno najopsežnijim curenjem tajnih podataka još od objave ogromne količine klasificiranog materijala od strane Edwarda Snowdena.
Podsjetimo, Snowden je nakon otkrića kontroverznih programa praćenja obavještajne agencije NSA pobjegao u Rusiji, da bi mu tamošnji predsjednik Vladimir Putin dao državljanstvo.
Kako piše britanski "The Telegraph", radi se o više od stotinu strogo povjerljivih dokumenata koji su se pojavili na društvenim mrežama, a tiču se Ukrajine, Kine, Bliskog istoka, Pacifika i terorizma.
Prvo se u četvrtak pojavila vijest o curenju navodnih NATO-ovih ratnih planova za Ukrajinu, čiju autentičnost u Bijeloj kući nisu doveli u pitanje navodeći da istražuju slučaj, a onda se jučer pojavila nova tranša povjerljive dokumentacije koja se tiče čitavog niza drugih dijelova svijeta.
"Ako su dokumenti autentični..."
Penzionisani britanski vojni obavještajac Phillip Ingram za "The Telegraph" rekao je da mu objavljeni materijal na prvi pogled djeluje kao da je riječ o dnevnim obavještajnim izvještajima namijenjenima najviše pozicioniranim američkim dužnosnicima.
“Ako se pokaže da nije riječ o krivotvorinama, onda se radi o prilično značajnom curenju informacija jer bi pojava tih dokumenata sama po sebi predstavljala dokaz nesposobnosti na najvišim razinama”, rekao je Ingram.
Osvrnuo se na oznaku “No FORN”, koja se može vidjeti na nekima od dokumenata.
“To vam znači ‘no foreign eyes’ (nije za strane oči), tako da to ima veći stepen tajnosti i od onoga namijenjenog za savez Fiye Eyes (Pet očiju). Dakle, to bi onda bilo namijenjeno ili šefovima u američkom Združenom štabu ili možda predsjedničkoj razini. Ako su dokumenti autentični, Amerikanci imaju ogroman problem. Najveći od Edwarda Snowdena", rekao je Ingram.
Prvi dokumenti se pojavili u martu
Prva tranša od 30-ak dokumenata na internetu je navodno osvanula možda još početkom marta, tvrdi istraživač investigativnog portala Bellingcat Aric Toler koji navodi da ih je tada netko stavio na platformu za razmjenu poruka Discord. Na nekima od dokumenata stoji datum 1. mart što sugeriše da su objavljeni praktički istoga dana kada su i nastali. Desetak dana kasnije, prema Toleru, desetak od tih dokumenata osvanulo je na jednom serveru koji inače koriste igrači Minecrafta za pohranjivanje mapa koje su kreirali.
Zatim su u srijedu prošle sedmice tri dokumenta kopirana na platformu 4Chan, i to na dio na kojemu korisnici razmjenjuju poruke o japanskim animiranim filmovima. Jedan od dokumenata s 4Chana, onaj koji se tiče brojki s terena u Ukrajini, netko je zatim prepravio tako da umanji broj ruskih žrtava koje se u njemu spominju, a da uveća broj ukrajinskih. Nakon toga su ruski vojni blogeri mahnito počeli taj krivotvoreni dokument, ali i neke druge, dijeliti po Twitteru i aplikaciji Telegram.
Dubinski kompromitirana ruska vojska
U međuvremenu, New York Times je u subotu objavio novi članak s detaljima iz klasificiranih dokumenata koji, kako pišu, otkrivaju koliko su duboko američke službe prodrle u ruski obavještajni i sigurnosni aparat zahvaljujući čemu Washington može ukrajinske vlasti redovito upozoravati o planiranim napadima kao i analizirati stvarne sposobnosti ruskog ratnog stroja.
Povjerljivi dokumenti daju sliku dubinski kompromitirane i onemoćale ruske vojske koja se muči u svom ratnom pohodu na Ukrajinu. Amerikanci tako gotovo u realnom vremenu vide kada i što Rusi namjeravaju napasti, i to do najsitnijeg detalja, poput konkretnih meta, o čemu isto tako u realnom vremenu obavještavaju Kijev, kojemu takve informacije često mogu biti ključne radi organizacije vlastite obrane.
Dokumenti jednako tako ogoljuju i stanje ukrajinske vojske koja je također u izuzetno teškom stanju. Iz papira nastalih krajem februara i početkom marta, a koji su tek ovih dana pronađeni na društvenim mrežama, mogu se razaznati nestašice municije s kojima je suočena ukrajinska protuzračna odbrana, a spominju se i napredovanja ruske strane na području Bahmuta.
Iz obavještajnih izvještaja se može zaključiti i da Amerikanci, kako se čini, špijuniraju i ukrajinski vojni i politički vrh, što se podudara s nizom medijskih izvještaja u kojima se neimenovani američki zvaničnici žale kako im je nejasna ukrajinska ratna taktika.
"SAD bolje zna šta rade Rusi, nego šta je plan Ukrajinaca"
Iz materijala koji je procurio također je vidljivo ono što američki obavještajni dužnosnici već neko vrijeme tvrde: SAD-u je jasnije šta na ratištu rade Rusi nego što planiraju Ukrajinci. NY Times tu ipak napominje da je obavještajni rad nerijetko težak, a ponekad dovodi i do krivih zaključaka, ali navodi i da ova kolekcija klasificirane dokumentacije pruža dosad možda najsveobuhvatniju sliku iznutra o tome kako se vodi najveći kopneni rat u Evropi u proteklih nekoliko desetljeća.
Američki dužnosnici neslužbeno komentarišu da se iz dokumenata mogu iščitati tek natruhe metoda koje obavještajci infiltrirani u ruski aparat koriste, ali zasad ne znaju hoće li curenje tog povjerljivog materijala ikoga od izvora dovesti u opasnost ili izazvati prekid dotoka informacija. Istovremeno, oni priznaju da su od početka rata u Ukrajini ostali bez nekih izvora, ali sve što je sada izašlo u javnost ipak pokazuje da Washington i dalje ima poprilično dobro razgranatu mrežu koja omogućuje dubinski uvid u ruske planove.
Saveznici ljuti zbog špijunaže
Ipak, curenje bi moglo naštetiti Kijevu jer bi Rusi iz dokumenata lako mogli zaključiti koje su njihove službe najslabije pa nije isključeno da ih naprosto odsijeku od centralnog izvora informacija. NY Times piše da je objava već zakomplicirala odnose Amerike s nekim državama saveznicama i dovela u pitanje sposobnost SAD-a da čuva svoje tajne.
Nakon što je pregledao papire, jedan visokopozicionirani zapadni obavještajni dužnosnik izjavio je da je curenje “bolno” te je sugerirao da bi moglo dovesti do ograničavanja dijeljenja informacija s Amerikancima.
“Da bi razne agencije mogle dijeliti materijal jedne s drugima, između njih mora vladati povjerenje. Moraju postojati osigurači da će određene osjetljive informacije ostati tajne”, rekao je Ingram
Procurili tajni američki ratni planovi za Ukrajinu
Dokumenti bi mogli narušiti i neke diplomatske veze s obzirom da je iz njih jasno da Washington ne špijunira samo Ruse, nego i vlastite saveznike. Premda to teško može biti iznenađenje, svaki put kada takva informacija izađe u javnost, dolazi do trzavica u odnosima s najvažnijim partnerima, kao što je primjerice Južna Koreja na čiju pomoć u naoružavanju Ukrajine Amerikanci jako računaju.
Ko uopće ima pristup informacijama koje su procurile?
U petak je o ovom curenju pokrenuta i formalna istraga, vodi je FBI, a američki dužnosnici uvjeravaju da će biti brza i efikasna. Isti dužnosnici priznaju i da su objavljeni dokumenti vrlo vjerojatno autentični te da je najvjerojatnije riječ o obavještajnim i operativnim izvještajima sastavljenima u Pentagonu pri čemu su korištene informacije prikupljene od strane američke obavještajne zajednice. Dosad je utvrđeno da je najmanje jedan dokument naknadno modificiran i zasad je jedini koji nije vjeran originalu.
Jedan visoki američki dužnosnik za NY Times kaže da se radi o “masivnom prodoru” u obavještajne strukture, ponajprije zato što objelodanjuje koliko duboko su Amerikanci infiltrirani u ruski vojni aparat. On napominje da visokim dužnosnicima izvještaji često stižu emailom, što povećava vjerojatnost da neko tu elektroničku poštu proslijedi nekome tko ne bi smio pristupiti obavještajnim podacima u njoj.
Drugi dužnosnik tvrdi da će biti teško utvrditi ko je prvi proslijedio tajne dokumente u javnu domenu, s obzirom da dozvolu da im pristupe imaju stotine, a moguće i tisuće zaposlenika američke vojske i državnih službi. On dodaje da je Pentagon ovih dana uveo nove procedure kako bi spriječio novo curenje, a napominje i da bi istražiteljima ipak mogla od velike pomoći biti činjenica da je niz dokumenata zapravo fotografiran te se uz neke od njih mogu vidjeti i drugi predmeti, poput nekih časopisa.
NY Times nadalje piše kako dokumenti pokazuju da praktički nema ruske službe u koju se Amerikanci na ovaj ili onaj način nisu uspjeli ubaciti. Naprimjer, jedan papir s oznakom “top secret” citira raspravu u ruskom Glavnom štabu o planovima za suprotstavljanje NATO-ovim tenkovima koji iz država članica stižu kao pomoć Ukrajini. Sudionici sastanka tako dogovaraju stvaranje različitih “borbenih zona” i najavljuju početak obuke ruskih vojnika o nedostacima različitih tipova NATO-ovih tenkova.
Drugi papir spominje planove ruske službe GRU da pokrene informativnu kampanju u Africi ne bi li pokušala pridobiti javno mnijenje na svoju stranu, a protiv SAD-a, i promovirati rusku vanjsku politiku.
Dokumenti sastavljeni u Pentagonu
Dok neki obavještajni izvještaji donose analizu ruskih planova, drugi nude praktične informacije od koristi za ukrajinsku odbranu. U jednom se spominju planovi ruskog Ministarstva odbrane da 3. marta raketira ukrajinske položaje u Odesi i Mikolajivu, za što su američki obavještajci zaključili da je riječ o napadu na skladište dronova, protuzračni top i položaje ukrajinskih vojnika.
U drugom se spominje izvještaj iz februara koji je nastao u ruskom Nacionalnom komandnom centru za odbranu o “smanjenoj borbenoj sposobnosti” ruskih snaga na istoku Ukrajine.
Iako su dokumenti sastavljeni u Pentagonu, većina ih sadrži podatke iz čitavog niza agencija, uključujući NSA, CIA-u te Ured za obavještajne poslove i istraživanja State Departmenta. Dio podataka je prikupljen na temelju Saveznog zakona o obavještajnom nadzoru (FISA) te se navodi da je njegova daljnja distribucija zabranjena bez dozvole glavnog državnog advokata.
Drugi dio dokumenata potječe iz CIA-inog centra za obavještajne operacije, a na njima stoji 2. marta kao datum nastanka. U njima se spominju namjere ruskog Ministarstva odbrane da se javno usprotive optužbama iz plaćeničke grupe Wagner da im ne dostavljaju municiju.
Prisluškivana rasprava Južne Koreje
Iz dokumenata se vidi da američki obavještajci špijuniraju i svoje važne saveznike. Konkretno, u najmanje dva papira se citiraju interne diskusije u Južnoj Koreji o tome bi li ili ne bi trebali Ukrajini poslati artiljerijsku municiju američke proizvodnje, čime bi prekršili vlastitu praksu o izvozu “smrtonosne” vojne pomoći.
Jedan od tih dokumenata citira zabrinutost u Seulu da bi, ako slučajno odbiju isporučiti spomenutu municiju, mogli dobiti poziv predsjednika Joea Bidena koji bi ih mogao pritisnuti da promijene odluku, prenosi britanski "The Telegraph".
