Švedska vlada se zalaže za povratak fizičkim knjigama, papiru i olovkama u učionicama, nadajući se da će preokrenuti pad pismenosti među učenicima.
Međutim, povećano oslanjanje na analogne alate izazvalo je kritike tehnoloških kompanija, edukatora i informatičara, koji kažu da bi takav potez mogao ugroziti izglede učenika za zapošljavanje, pa čak i naštetiti ekonomiji nordijske zemlje .
U srednjoj školi u Nacki, blizu Stockholma, maturanti vade laptope iz svojih ruksaka, kao i predmete koje, kako kažu, nisu koristili tako često prije nekoliko godina.
„Sada mnogo češće idem kući iz škole s novim knjigama i radovima“, kaže 18-godišnja Sophie. Dodaje da je jedan profesor „počeo štampati sve tekstove koje koristimo na času“, dok je digitalna platforma za učenje na časovima matematike zamijenjena radom isključivo iz udžbenika. Ta slika je u suprotnosti s reputacijom Švedske kao jednog od tehnološki najnaprednijih društava u Evropi, poznatog po visokom nivou digitalnih vještina i uspješnoj startup sceni.
Preokret u digitalizaciji škola
Laptopi su postali uobičajeni u švedskim učionicama krajem 2000-ih i početkom 2010-ih. Do 2015. godine, oko 80% učenika u javnim srednjim školama imalo je pristup ličnom digitalnom uređaju.
Prethodna vlada koju su predvodili Socijaldemokrati uvela je 2019. godine obaveznu upotrebu tableta u predškolskim ustanovama kako bi pripremila i najmlađu djecu za sve digitalniji poslovni i privatni život. Međutim, sadašnja desničarska koalicija, koja je došla na vlast 2022. godine, usmjerava obrazovanje u drugom smjeru.
„Zapravo, pokušavamo se riješiti ekrana koliko god je to moguće“, kaže Joar Forsell, glasnogovornik za obrazovanje Liberalne stranke, koju predvodi švedski ministar obrazovanja. „Možda ćete ih malo više koristiti u starijim školskim godinama, ali mislim da uopće ne bismo trebali koristiti ekrane za mlađe.“ Vlada često koristi slogan „från skärm till pärm“, što se prevodi kao „od ekrana do korica“, tvrdeći da nastava bez ekrana stvara bolje uvjete za koncentraciju i razvoj vještina pisanja i čitanja.
Nove mjere i pad pismenosti
Od 2025. godine, predškolske ustanove više neće biti obavezne koristiti digitalne alate, a tableti se neće davati djeci mlađoj od dvije godine. Zabrana mobilnih telefona u školama, čak i u obrazovne svrhe, također će stupiti na snagu kasnije ove godine. Škole su već dobile više od 2,1 milijarde kruna (oko 200 miliona dolara) grantova za ulaganje u udžbenike. Novi nastavni plan i program, osmišljen za učenje zasnovano na udžbenicima, trebao bi biti uveden 2028. godine.
„Čitanje pravih knjiga, pisanje na papiru i rješavanje matematike na papiru je mnogo bolje ako želite da djeca steknu znanje koje im je potrebno“, kaže Forsell. Promjena pristupa uslijedila je nakon konsultacija s akademskim istraživačima i obrazovnim organizacijama. „Postoji sve veća svijest o poremećajima koje tehnologija uzrokuje u učionici“, kaže dr. Sissela Nutley, neuroznanstvenica na Karolinska institutu u Stockholmu. Ona ističe da učenici mogu izgubiti koncentraciju i da međunarodna istraživanja sugeriraju da čitanje s ekrana može otežati obradu informacija.
Neuspjeh na PISA testu i upozorenja stručnjaka
Vlada se nada da će povratak tradicionalnim metodama poboljšati poziciju Švedske na PISA rang listi, mjerenju Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD). Nakon pada rezultata 2012. godine i još jednog značajnog pada u matematici i čitanju 2022. godine, Švedska, iako je i dalje iznad prosjeka OECD-a, zabilježila je lošije rezultate pismenosti od Velike Britanije, SAD-a, Danske i Finske. "Znamo da djeca koja su prošla kroz cijeli obrazovni sistem s mnogo ekrana zaostaju u međunarodnim studijama", kaže Forsell.
Izvještaj OECD-a o obrazovanju u Švedskoj iz januara ove godine zaključio je da učenici imaju koristi od pristupa digitalnim alatima, ali je također istakao visoku učestalost digitalnih distrakcija u učionicama. Andreas Schleicher, direktor obrazovanja OECD-a, smatra da je Švedska "jednostavno uvela mnoštvo uređaja i tehnologije u učionice bez jasne pedagoške svrhe i ciljeva".
Upozorenja iz poslovnog svijeta
Vladina strategija izazvala je žestoku debatu u poslovnoj zajednici. Švedsko udruženje obrazovne tehnološke industrije upozorava da bi manje digitalnog obrazovanja moglo ostaviti studente nespremnima za buduće poslove. "Svima su potrebne osnovne digitalne vještine da bi uopće ušli na tržište rada", tvrdi Jannie Jeppesen, izvršna direktorica udruženja, pozivajući se na procjenu EU da će 90% poslova uskoro zahtijevati digitalne vještine.
Jeppesen je također zabrinut zbog utjecaja na poduzetništvo, napominjući da bi se tehnološke kompanije poput Spotifyja mogle "preseliti negdje drugdje" ako ne mogu pronaći odgovarajuće IT stručnjake u Švedskoj.
Podijeljena mišljenja o budućnosti
Tu je i pitanje vještačke inteligencije (VI). Dok vlada želi da srednje škole podučavaju o mogućnostima i rizicima VI, neki kritičari, poput profesorice Linnée Stenliden sa Univerziteta Linköping, upozoravaju da bi izostavljanje VI iz nastavnog plana i programa za mlađu djecu moglo stvoriti "digitalni jaz". Forsell odbacuje tu ideju, tvrdeći da djeca prvo moraju savladati osnovne vještine. "Ljudima možete dati prilike koje im nejednakost uskraćuje tako što ćete im pružiti pravo obrazovanje", kaže on. Jeppesen, međutim, njegov stav naziva "populističkim", tvrdeći da debata o digitalnom naspram analognog odvraća pažnju od drugih problema, kao što je nejednaka raspodjela resursa.
U Nacki su mišljenja diplomaca također podijeljena. "Internet je nekako preuzeo mlađu generaciju i primijetio sam da lakše gube koncentraciju", kaže 18-godišnji Alexios. Ali drugi, poput 19-godišnje Jasmine, podržavaju digitalno obrazovanje. "Trebali bismo se više fokusirati na računare. Jer, budimo realni, cijeli svijet koristi računare."
